Socijaldemokratska partija uputiće danas Socijalnom savjetu i Vladi inicijativu za povećanje minimalne zarade sa 193 eura, odnosno sa iznosa koji je utvrđen odlukom Vlade iz 2013. godine, na 250 eura, odnosno polovinu prosječne plate u Crnoj Gori, najavio je potpredsjednik SDP-a i poslanik Raško Konjević.
On je kazao da će danas i formalno uputiti poziv Uniji slobodnih sindikata i Savezu sindikata kako bi tokom sedmice razgovarali o inicijativi. Naglasio je da su u SDP-u uvjereni da će dobiti podršku za inicijativu. Konjević je najavio i da će SDP uskoro predložiti izmjene Zakona o porezu na dobit privrednih subjekata, kojim će predložiti mjere koje će, kako je kazao, omogućiti povećanje prihodne strane budžeta.
On je na jučerašnjoj konferenciji za novinare kazao da će povećanje minimalne plate pozitivno uticati na veliki broj zaposlenih, ali i na prihodnu stranu budžeta.
– Veliki broj zaposlenih je osiguran na minimalnu zaradu od 193 eura, a u kešu, odnosno mimo zakonske procedure, primaju ostatak zarade. Time je država uskraćena za ozbiljan nivo prihoda, a negativno utiče i na položaj radnika koji su na takav način zasnovali radni odnos – kazao je Konjević.
On je podsjetio da je Vlada u decembru prošle godine donijela mjere koje su, kako je kazao, još jedan udar na srednji i socijalno najugroženiji sloj.
– Došlo je do povećanja akciza od oko 11 odsto, smanjena su socijalna davanja na nivou od oko 16 miliona i to je jedna od mjera, u kontinuitetu, koja pokazuje da, nažalost, sa jedne strane budžet punimo udarima na srednji i socijalno najugroženiji sloj, a da sa druge strane, Vlada je gotovo ništa, ili je minimalno predvidjela u naplati poreskog duga, koji iznosi oko 700 miliona eura i koji je gotovo u iznosu cijelog tekućeg budžeta za 2017. godinu. Ta politika nije dobra po građane – rekao je on, ističući da takva politika Vlade štiti one koji se ponašaju nezakonito u smislu neplaćanja poreza.
Konjević je istakao da je prema nekim istraživanjima u Crnoj Gori između deset i 15 hiljada radnika koji primaju iznos od 193 ili su osigurani na minimalnu zaradu, a primaju veći iznos, te da nezvanična istraživanja određenih međunarodnih institucija pokazuju da broj takvih radnika dostiže i do 17 hiljada.
– Opterećenje, shodno zakonima Crne Gore, na iznos od 193 eura je oko 130 eura, a ukoliko dođe do povećanja minimalne zarade, osim što će ona značajno poboljšati status velikog broja radnika, pozitivno će uticati i na budžetske prihode, jer opterećenje na iznos od 250 eura je 164 eura, što znači da, prostom računicom, ukoliko prema nezvaničnim podacima, imamo između 10 i 15 hiljada radnika koji primaju ili su osigurani na minimalnu zaradu, to bi značilo da će budžetski prihodi po tom osnovu, dominantno prema Fondu PIO, biti veći za iznos od između šest i osam miliona eura – rekao je on.
Ta mjera će, kako je kazao, pozitivno uticati i na konkurenciju, kazao je on, ističući da će uticati i na suzbijanje sive ekonomije.
Po njegovim riječima, budžet za ovu godinu, na način na koji je koncipiran, najizdašnije se finansira kroz nova zaduženja.
– U ovoj godini je predviđeno preko 400 miliona eura novih zaduženja koja će dominantno ići na servisiranje određene potrošnje, posebno imajući u vidu da su glasovima vladajuće koalicije u 2016. godini povećane zarade javnih funkcionera, što znači da će samo u 2017. godini za oko 5,6 miliona eura biti veći iznos za finansiranje zarada, dominantno produkovan činjenicom da su povećane zarade funkcionerima – kazao je on.
Konjević je istakao da je nedopustivo da poslodavci nekoga osiguravaju na minimalnu zaradu, a isplaćivati ga na ruke, jer je to direktno izbjegavanje plaćanja obaveza prema državi.
– Ako sa tim povežete činjenicu da su nadležni državni organi, u konkretnom slučaju Poreska uprava, veoma inertni u suzbijanju te pojave, i ako se, sa druge strane, podsjetimo na podatke da je Vlada za ovu godinu od 700 miliona poreskog duga predvidjela da naplati svega 12 miliona, pokazuje se koliko se malo radi na uvećanju prihodne strane budžeta kroz mjere koje neće značiti dodatno opterećenje na srednji i najugroženiji sloj, nego će biti fer mjera i za zaposlene i za poslodavce. Sve ono što su do sada bile određene mjere, na jednoj strani predstavljale su udar na zaposlene, a sa druge strane, oni koji ne plaćaju poreze i koji se nazivaju biznis elitom, i dalje su u povlaštenom položaju. Da u ovoj godini naplatimo samo pola od onoga što je procjena da je naplativo od ukupnog poreskog duga, Crna Gora bi mogla mnogo lakše da vodi javne finansije – kazao je Konjević.
Po njegovim riječima, radi se o preraspodjeli neodgovornosti poslodavaca na sve građane Crne Gore.J.V.
Rate za stare kredite i do 500 miliona
Komentarišući podatke Svjetske banke da je javni dug u Crnoj Gori blizu 80 odsto BDP-a, uključujući garancije, Konjević je kazao da metodologija obračuna javnog duga nije usklađena sa međunarodnim standardima u toj oblasti.
– Kada govorimo o dugu, najčešće ne ubrajamo lokalne samouprave, odnosno, dugove lokalnih javnih preduzeća. U nekoliko opština dugovi lokalnih javnih preduzeća, po različitim osnovama veći su nego dugovi njihovih osnivača, odnosno lokalnih samouprava. Mi smo kao država počeli da se zadužujemo čak i kod komercijalnih banaka za iznose koji su za državu relativno mali iznosi od 15 miliona eura, kako je to urađeno kod Sosijete ženeral banke. Vidjećemo na koji način će se država zadužiti u ovoj godini, a podsjetiću da do 2021. godine, samo za obaveze po osnovu vraćanja glavnice i kamate, za prethodno uzete kredite, država će morati da se zaduži za oko dvije milijarde eura. Posebno su izražene 2019, 2020. i 2021. godina, kada će ukupne rate za vraćanje osnovice i kamate biti između 450 i 500 miliona eura godišnje – kazao je on.
Po riječima Konjevića, država ne preduzima nikakve zakonske mjere kako bi sankcionisala privilegovane poslodavce koji ne plaćaju poreze.
– Konkurentnost onih koji ne plaćaju poreze je znatno veća u odnosu na one koji ih plaćaju i samim tim postoji ugrožavanje biznis ambijenta, kroz nepostupanje Vlade – rekao je on.