Prerađivačku industriju, čije se učešće u bruto domaćem proizvodu (BDP) mjeri desetinama miliona eura, Vlada namjerava da pomogne sa samo 100 hiljada eura. Taj novac bi se iskoristio za pomoć privrednim društvima prilikom nabavke opreme, a korisnici programa mogu biti isključivo privredna društva koja investiciju realizuju preko Investiciono razvojnog fonda (IRF).
Komisija za kontrolu državne pomoći (KKDP) ocijenila je da je program podrške za modernizaciju prerađivačke industrije usklađen sa Zakonom o kontroli državne pomoći. U tom rješenju komisije, u koje je „Dan” imao uvid, piše da se radi o javnim sredstvima i da je program selektivan jer se njime favorizuju preduzeća iz određene grane industrije, čime stiču ekonomsku prednost, što potencijalno može narušiti konkurenciju na tržištu.
Predsjednik Radničke partije Janko Vučinić je kazao da je 100 hiljada eura državne pomoći za prerađivačku industriju nedovoljno da bi se išta ozbiljno uradilo.
– Taj novac će otići onima koji budu politički podobni, a za prerađivačke kapacitete 100 hiljada neće značiti ništa posebno. Toliki iznos pomoći pokazuje da Vladi nije cilj da pokrene proizvodnju i prerađivačke kapacitete, već da da novac politički podobnima, koji na nivou te privredne grane neće značiti ništa, jer je 100 hiljada samo kap u moru, kada je u pitanju prerađivačka industrija – ocijenio je Vučinić.
Prema njegovim riječima, vlast ne interesuje pokretanje proizvodnje i zapošljavanje novih radnika, već planiraju da od Crne Gore naprave destinaciju gdje će razvijati kocka i usluge.
– Nemaju namjeru da razvijaju prerađivačke kapacitete, već hoće da naprave koloniju iz koje će se izvoziti sirovine. Takva ekonomska politika gura Crnu Goru u bankrot – zaključio je Vučinić.
Iako su za modernizaciju prerađivačke industrije izdvojili samo 100 hiljada, iz Ministarstva ekonomije su u opisu programa naveli da prerađivačka industrija, zbog svog značaja za zaposlenost, BDP i izvoz, predstavlja najznačajniji i najveći sektor industrije u Crnoj Gori.
Shodno ovom programu, državnu pomoć mogu iskoristiti privredna društva za proizvodnju prehrambenih proizvoda, proizvodnju pića, tekstila, kože i predmeta od kože, drveta, papira, hemikalija, proizvoda od gume i plastike, osnovnih metala, metalnih proizvoda, kompjutera, električne opreme, motornih vozila, ostalih saobraćajnih sredstava i namještaja.
Prema podacima Monstata, izvoz proizvoda iz sektora prerađivačke proizvodnje u 2016. godini je iznosio preko deset miliona eura. Tako je lani izvezeno 6,6 miliona eura vrijednih farmaceutskih proizvoda, zatim 1,4 miliona eura vrijednih proizvoda od papira, 1,1 milion od plute, 991 hiljada proizvoda od nmetalnih minerala, pola miliona proizvoda od plastike, 272 hiljade od kože, te 162 hiljade od tekstila.
Pravo učešća u programu, koje bi Ministarstvo ekonomije, na čijem čelu je Dragica Sekulić, trebalo uskoro da raspiše, imaju registrovani preduzetnici, mikro, mala i srednja privredna društva koja posluju najmanje dvije godine.
– Program obuhvata sufinansiranje opravdanih troškova nabavke opreme do 20 odsto za preduzetnike, mikro i mala privredna društva, odnosno do 10 odsto za srednja privredna društva, bez PDV-a. Iznos ukupne dodijeljene pomoći ne smije preći 70 odsto opravdanih troškova za mala privredna društva, odnosno 60 odsto za srednja privredna društva – piše u rješenju koje je potpisao predsjednik KKDP-a Mitar Bajčeta.
Planirana sredstva od 100 hiljada obezbijeđena su u budžetu Crne Gore, a biće raspoloživa od datuma objavljivanja javnog poziva do utroška sredstava, a najkasnije do 15. decembra ove godine.
D.M.
Grejs period četiri godine
Pomoć se dodjeljuje u obliku subvencija, odnosno bespovratnih sredstava, dok se preostala sredstva do 70 odsto, odnosno 60 odsto, obezbjeđuju kroz aranžman sa IRF-om. Uslovi za kredit kod IRF su kamata od tri do 3,5 odsto na godišnjem nivou, rok otplate od 12 godina i grejs period od četiri godine, piše u rješenju Komisije.