Vlada je ponovo donijela uredbu o naplati poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika, iako je krajem prošle godine ukinula, kada je donijela Zakon o reprogramu poreskog duga. Detalji uredbe nijesu objavljeni na sajtu Vlade, već je rečeno da će to uraditi nakon verifikacije tih dokumenata.
Uredba, koja je bila u primjeni poslednjih nekoliko godina i koja nije dala rezultate, opet je donesena nakon što su na prethodnoj sjednici usvojena dva rješenja kojima se omogućava naplata 1,6 miliona eura duga imovinom preduzećima Vork fajnder i Đurković kompani. Uredba nije imala prelazne odredbe, kako bi mogla da se donesu rješenja za zahtjeve podnesene prije nego što je stupio na snagu Zakon o reprogramu poreskog duga, na šta je tokom prethodnih mjesec i ukazivao potpredsjednik SDP-a Raško Konjević. On je naveo i da su rješenja donesena za te dvije firme nezakonita. Iz Vlade su kazali da nisu nezakonita.
Iz Vlade je saopšteno da je uredba donesena sa ciljem olakšanja poslovanja i održavanja likvidnosti poreskih obveznika, kojom se omogućava da dospjeli dug po osnovu poreza, taksi, doprinosa i drugih novčanih davanja utvrđenih poreskim propisima, bude plaćen imovinom poreskog obveznika.
– Ministarstvo finansija je, predlažući uredbu, ocijenilo da će se na ovaj način izbjeći blokada računa i omogućiti nastavak poslovanja poreskim obveznicima u situaciji kada otežano posluju, dok će se istovremeno postići efikasnija naplata poreza i stvoriti uslovi da poreski obveznici urednije izmiruju buduće poreske obaveze – naveli su iz Vlade.
Uredbom o naplati poreza imovinom se bavila i Državna revizorska institucija (DRI), koja je ocijenila da ona nije u značajnoj mjeri doprinijela naplati poreza. Utvrđeno je i da je Vlada umjesto novca dobijala garaže, suterene, nezavršene poslovne prostore...
Vlada je prvobitno uredbu donijela 2013. godine i tada je omogućeno da se dug iznad 100 hiljada eura plati imovinom. Revizijom je utvrđeno da je zaključen 21 ugovor, od čega 14 sa firmama i sedam sa opštinama. Dužnici su imali ukupni dug od 34 miliona eura, od čega je ugovorima definisano da se imovinom plati 23,35 miliona. Od te sume realizovano je 12,72 miliona ili 54 odsto, dok je do završetka revizije ostalo nerealizovano 10,6 miliona.
Vrhovna revizija je konstatovala da je od ukupno 8.128 metara kvadratnih poslovnih prostora, koji su stečeni naplatom poreskih potraživanja, 4.147 metara kvadratnih ili nešto malo iznad polovine (51,03 odsto) dato na korišćenje državnim organima.D.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.