Troškovi rada, odnosno poreza i doprinosa na plate, visoki su i treba ih smanjiti, smatraju organizacije poslodavaca. Osim neto plate, poslodavac mora da isplati još 35 odsto iznosa neto plate za raznorazne dažbine, odnosno na neto platu od 500 eura, porezi i doprinosi iznose još oko 330 eura.
Ministar finansija Darko Radunović, a kasnije i premijer Duško Marković su najavili da će u 2018. godini razmotriti smanjenje opterećenja po osnovu troškova rada. Ministarstvo finansija smo tim povodom upitali za detalje u vezi sa najavljenim smanjenjem opterećenja za poslodavce.
– Imajući u vidu da kod ostalih poreza Crna Gora ima niske i konkurentne poreske stope, jedino se kod doprinosa za socijalno osiguranje može govoriti o relativno visokom poreskom opterećenju. Potrebe fondova socijalnog osiguranja za finansiranje njihovih funkcija, odnosno socijalnih davanja su prouzrokovale postojeće stope doprinosa. Međutim, sa nivoa Vlade je ocijenjeno da kod ovih fiskaliteta treba tražiti prostor za poresko rasterećenje, ali pod uslovom da se obezbijede prihodi koji ne bi mogli biti manji od postojećih. Faktički se teži proširenju broja obveznika i stvaranju veće poreske osnovice. Do takvog cilja se može doći kroz smanjenje sive ekonomije na tržištu rada, smanjivanjem nelegalnog zapošljavanja, urednijim prijavljivanjem poreskih obaveza, redovnijom isplatom zarada i plaćanjem poreskih obaveza, eliminisanjem isplate dijela zarada „na ruke” legalno zaposlenima i realizacijom drugih mjera za formalizovanje zaposlenih i zarada – kazali su „Danu” iz Ministarstva finansija.
Iz tog resora su naveli da za sada ne mogu govoriti o procentu koliko bi moglo biti smanjenje, niti u kojem to može biti kvartalu.
– Potrebna nam je adekvatna analiza koja će pokazati šta to možemo ponuditi poslodavcima, ali da to ima stimulativan efekat za proširenje poreske osnovice. To treba da bude model od kojeg će svi imati koristi, odnosno država, poslodavci i zaposleni. Ako se kroz smanjenje doprinosa može očekivati pozitivan efekat u održavanju budžetskih prihoda i podstakne dobrovoljnost u legalizaciji neformalnog sektora, onda implementacija takvog modela ima smisla i sigurno bi bila dobrobit za sve socijalne partnere – naveli su iz Ministarstva finansija.
Zaključili su da je za sve potrebna precizna analiza, te da je za sada, rano govoriti o procjeni isplata zarada na ruke ili drugim isplatama van legalnih tokova.
Iz Unije poslodavaca (UPCG) su naveli da je tema o smanjenju opterećenja za poreze i dorpinose bila tema rasprave na sjednici Socijalnog savjeta, gdje je dogovoreno da socijalni partneri urade analize i predlože koje su stope opterećenja optimalne kako za poslodavce tako i za državu.
– Smanjenjem opterećenja zarada će doći do rasta neto zarada što će u krajnjem i povećavati budžetske prihode. Ipak, o ovim projekcijama treba sačekati finalizaciju analiza socijalnih partnera – naveli su iz UPCG.
U Montenegro biznis alijansi (MBA) smatraju da je postojeća opterećenja na plate potrebno smanjiti.
– Za koliko, to je već, pitanje koje ne zavisi od naše volje i želje za smanjenjem poreza i dopinosa na plate, nego od određenih okolnosti koje na to utiču. Svakako da za dobrobit biznisa, odnosno stvaranje uslova za njegov brži razvoj ove, ali i druge poreze, treba u kontinuitetu smanjivati – kazao je menadžer u MBA Milan Dragić.
On je ukazao da je jedan od razloga koji utiču na povećanje sive zone, viša stopa poreza i doprinosa na plate.
– Sve to proizvodi određene nelegalne radnje. Siva ekonomija je problem za društvo i njegov razvoj, posebno onima koji legalno posluju – naveo je Dragić.D.M.
Na svaki euro, državi se plati 68 centi
„Dan” je i Ministarstvu finansija i UPCg i MBA poslao pitanje da na primjeru plate od 500 eura objasne ili preciziraju koliko još treba poslodavci da plate dažbina. Sva tri subjekta su nam dala različite, ali približne sume.
Iz MF-a su naveli da se na platu obračunava fiskalno opterećenje na teret zaposlenog i poslodavca. Na teret zaposlenog se plaća porez na dohodak fizičkih lica po stopi od devet odsto i doprinosi za socijalno osiguranje od 24 odsto. Dio doprinosa se plaća i na teret zaposlenog pa ukupna stopa iznosi 24 odsto.
– Da bi zaposleni ostvario zaradu od 500 eura, njegova plata sa porezima i doprinosima treba da iznosi 746,3 eura. Fiskalitet na teret zaposlenog iznosi 246,3 eura, od čega porez 67,2 eura, a doprinosi 179,1 euro. Na istu osnovicu obračunavaju se i doprinosi za socijalno osiguranje na teret poslodavca i isti bi po stopi od 10,8 odsto iznosili 80,6 eura. Ukupni fiskaliteti na neto zaradu od 500 eura iznose 326,86 eura, pa poslodavac ima obaveze po osnovu zarade zaposlenog od 828,86 eura. Procentualni odnos fiskaliteta prema neto zaradi je 65,37 odsto, a učešće neto zarade u odnosu na fiskalitet u ukupnim troškovima je 60,46:39,54 odsto – pojasnili su iz MF-a.
Iz MBA su kazali da su porezi i doprinosi oko 65 odsto, odnosno na platu od 500 eura iznose oko 825 eura, dok su iz UPCG kazali da opterećenje iznosi 68 odsto, odnosno ukupno 839,74 eura.
– To znači da se na svaki isplaćeni euro zarade državi uplaćuje 68 centi – kazali su iz UPCG.