Ministar finansija Darko Radunović potpisao je juče sa direktorom Svjetske banke za našu zemlju Emanuelom Salinasom novu pozajmicu u iznosu od 250 miliona eura.
Tom pozajmicom Vlada se polako približava iznosu od 940 miliona eura, koliko planira da pozajmi do kraja ove godine. Već su pozajmili 500 miliona eura kroz emisiju euroobveznica, a prije toga su pozajmili oko 70 miliona, i sa ovih 250 miliona to je ukupno 820 miliona eura kredita u ovoj godini za pet i po mjeseci. Prema Zakonu o budžetu, tačnije nakon izmjena zakona, odnosno rebalansa, do kraja godine imaju pravo na još 120 miliona eura zaduženja. Sredstva iz kredita će biti iskorišćena za otplatu obaveza iz tekuće godine i 2019.
Iznos od četvrt miliona nije pozajmljen od Svjetske banke, već od Kredit svis, OTP grupe, Crnogorske komercijalne banke i Sosiete ženeral banke, a garant za kredit je Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD). Da bi dobili garanciju od IBRD-a, Vlada je morala da donese nekoliko zakona, ukine naknade za majke i poveća stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV). Rok otplate kredita je 12 godina, grejs period četiri godine a kamatna stopa šestomjesečni euribor plus margina 2,95 odsto.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić je kazao da zaduženje samo po sebi nije dobro.
– Zaduženje znači da sistem ne može da funkcioniše, odnosno da ne može sam sebe da pokriva iz izvornih troškova. Izgovor da se zadužujemo da bi nam rasla ekonomija i BDP samo je odlaganje vrućeg krompira za neku buduću generaciju – ocijenio je Lekić za „Dan“.
Prema njegovim riječima, problem zaduženja je što se ne otvaraju nova radna mjesta, odnosno fabrike, već se zadužujemo za autoput, pokrivanje budžetskog deficita i tekuće održavanje.
– Zapošljavanja od novih pozajmica nema i to je problem. Zapošljavanje preko autoputa nije adekvatno. Nije da ga nema, ali to ne daje određene rezultate koji su bili proklamovani prije nego što se ušlo u projekat autoputa – rekao je Lekić.
On je dodao da ekonomija i BDP rastu iz godine u godinu, a da se Vlada sve više i više zadužuje.
– Vlada očigledno gleda uspješnost nivoa javnog duga na osnovu parametara iz Mastrihta. Međutim, povećava se BDP, a povećava se i javni dug u nominalnom iznosu, dok nam se prikazuju podaci na osnovu procentualnog udjela duga u BDP-u. BDP raste i to se uzima kao povod za sve veće zaduživanje, ali tako je kad se gleda javni dug na osnovu BDP-a. Kada bi se gledao u nominalnom iznosu, po glavi stanovnika ili po zaposlenom, onda bi taj dug bio u konstantnom rastu, a ovako se gleda njegov procenat, odnosno udio u BDP-u – pojasnio je Lekić.
Kako je objasnio, zaposleni snose teret duga i zaduživanja, pa bi javni dug trebalo pratiti po broju zaposlenih, a ne po BDP-u.
D.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
