Crna Gora je ostvarila deficit u drvnoj industriji u iznosu od 578 miliona eura u periodu od 2005. do 2016. godine.
– U tom dvanaestogodišnjem periodu, izvezli smo više sirovina od drveta nego što smo uvezli za 150 miliona eura. Dakle, izvozimo proizvode koji imaju nisku dodatu vrijednost, generišu najnižu maržu i zahtijevaju manji broj zaposlenih. Sa druge strane, uvezli smo više materijala (poluproizvoda) za 203 miliona eura a gotovih proizvoda (namještaja i djelova) za 525 miliona eura. Ovo znači da smo uvezli 728 miliona eura proizvoda koji nijesu sirovina a koji imaju visoku dodatu vrijednost, naravno za proizvođače – pokazuje analiza Fideliti konsaltinga.
Na ovaj način je, kako su naveli, u poslednjih 12 godina omogućen razvoj industrije finalnih proizvoda u drvnoj industriji okolnih zemalja a sve na račun naše sirovinske baze.
– Izvozimo drva za ogrijev i daske niskog stepena obrade a uvozimo stolice, plakare, stolive i trosjede koji imaju visoki stepen završne obrade. Kubik drveta u sirovini košta 30 eura, dok se u zavisnosti od stepena obrade ali i finalne cijene, prodaje i do nestvarnih 1.000 eura, u zavisnosti od proizvođača i snage njegovog brenda. Dodatno, za poslove sječe šume i izvoza sirovine nije potrebno zaposliti mnogo ljudi, dok je za poslove prerade drveta u finalne proizvode moglo biti zaposleno na hiljade ljudi, čime bi se problem zaposlenosti na sjeveru iskorijenio jer bi za ovu industriju bilo potrebno na hiljade ljudi – naveli su iz Fidelitija.
Dodali su i da razvoj industrije koja prati drvnu industriju zapošljava dizajnere namještaja, inženjere proizvodnje, marketing i stručnjake ostalih visoko plaćenih profila.
– U 2017. godini, prihodi crnogorskih kompanija koje se bave rezanjem i obradom drveta, iznosili su oko 45 miliona eura. Da su razvijali finalnu proizvodnju, gdje bi nam bio kraj ? Izvozili bi stotine miliona eura vrijedne finalne proizvode. Višak novca se vraća nazad u Crnu Goru, investira se u razvoj, nabavku novih mašina, pošumljavanje, razvoj kadrova – naveli su iz konsultantske agencije.
Prema dostupnim podacima, Crna Gora je četrvta najzelenija država Evrope, a samo šest odsto šuma je zaštićeno. Ostalih 94 odsto je sirovina.
D.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
