Za prethodne četiri godine devet građevinskih kompanija ostvarile su 113 miliona eura čiste dobiti, a skoro pola te sume pripada Bemaksu, pokazuje analiza portala Bankar. Ovaj portal analizirao je prošlogodišnje poslovanje kompanija, čiji godišnji prihod prelazi dva miliona eura.
Iako zvanično registrovana za proizvodnju betona, u tabelama su pored ostalih građevinskih kompanija posmatrali i poslovanje Bemaksa, najviše zbog toga što je najčešći dobavljač, a često i izvođač radova na stambenim zgradama. To im omogućava da prednjače po brojnim pokazateljima, prije svega po nivou prihoda, ali i neto dobiti. Ova kompanija ostvaruje godišnju dobit koja je jednaka zbiru dobiti svih ostalih posmatranih kompanija. Iako prihodi posmatranih kompanija iz godine u godinu rastu dvocifreno, profiti ne prate taj tempo.
Dvije dosad najprofitabilnije kompanije u sektoru, Bemaks i Zetagradnja, bilježe blagi pad dobiti u prošloj u odnosu na 2017. godinu. Bemaks, koji je 2017. godine bio nacionalni rekorder po dobiti sa 20 miliona eura, prethodne godine se „morao zadovoljiti” sa 13 miliona. Zetagradnja je prošlu godinu završila sa šest miliona eura.
Najveći rast dobiti bilježe Fidija i Cijevna komerc, dok je Normal kompani jedina godinu završila u crvenom. Pad dobiti bilježe kompanije Gradnja promet i Trudbenik.
Posmatrajući pokazatelj povrata na kapital, vidimo da je poslovanje kompanija prilično stabilno i da na nivou sektora ovaj pokazatelj iznosi oko 11 odsto, što je prilično dobar odnos uposlenog kapitala.
Najefikasniji angažman kapitala je prethodne godine zabilježila Cijevna komerc, kao i Novi volvoks, dok je Gradnja-promet zabilježila pad. Radnici u ovim kompanijama, međutim, imaju zarade manje od državnog prosjeka. Problem prilikom analize iznosa prosječne zarade po jednom zaposlenom u ovim kompanijama jeste broj zaposlenih koji se angažuju „po potrebi i projektu”, a ne vode se kao stalno zaposleni u kompaniji.
Svega pet od sedam odsto ukupnih prihoda pokriva troškove zarada, što, imajući u vidu činjenicu da se industrija građevinarstva i dalje prilično oslanja na fizički rad i vještine majstora, govori da se taj rad i ne cijeni koliko bi možda trebalo.
D.M.– Vl.O.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
