Vlada mjerama nastoji preduprijediti krizu obezbjeđenjem paketa podrške najugroženijim djelatnosti, no njihovo trajanje nije dovoljno ograničiti za april i maj, već će trebati da traju i duže, ocijenio je za „Dan” ekonomista Zarija Pejović.

– Ako pođemo od pretpostavke da će biti potrebna godina do pronalaženja vakcine, što bi trebalo biti i kraj rizika obolijevanja od Kovid-19, onda su mjere pomoći potrebne u dužem roku, do kraja tekuće godine – izjavio je Pejović.

Bruto efekat drugog paketa mjera, čija je glavna karakteristika subvencije zarada najugroženijih preduzeća, iznosi oko 50 miliona eura. Pejović smatra da ta pomoć mora da bude veća i da iznosi više stotina miliona eura.

– Pomoć treba biti usmjerena na održavanje postojećih radnih mjesta, otvaranje novih radnih mjesta i pomoć socijalno ugroženim. Mjere kao što su podrška sa 50 eura registrovanim nezaposlenim licima su ograničenog efekta, budući da imamo visok procenat neaktivnog stanovništva. Takođe i neaktivno stanovništvo treba uključiti u mjere za podsticaj zapošljavanja. Osnovni postulat u mjerama pomoći mora biti obezbjeđivanje socijalnog minimuma svim građanima u potrebi. Stoga građane treba ohrabriti da se u slučaju potrebe, nemaštine te odsustva prihoda jave centrima za socijalni rad, koje u uslovima krize treba dodatno kadrovski ojačati. Kako se ovdje radi o pomoći za čije će finansiranje biti potrebno više stotina miliona eura, u situaciji kada je za očekivati pad javnih prihoda, Crnoj Gori će svakako trebati i podrška EU, koja mora biti veća od opredijeljenih 50 miliona eura – istakao je Pejović.

Kako će globalna ekonomska kriza najviše pogoditi zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje, smatra da je na globalnom nivou potrebno izvršiti otpis dijela duga zemljama u razvoju kao što je Crna Gora.

– Za ovu krizu ekonomisti kažu da će u najboljem slučaju biti na nivou krize iz 2008. godine. Podsjećanja radi Crna Gora je 2009. godine ostvarila najdublju recesiju u regionu od 5,7 odsto. Nažalost, iste boljke koje su prethodile ovoj krizi prisutne su i danas i ogledaju se u nedovoljno diverzifikovanoj privredi i velikoj zavisnosti od uslužnih djelatnosti, prije svega turizma. Time što je prethodnu krizu Crna Gora dočekala sa javnim dugom od 894 miliona eura i stopom siromaštva od 4,9 odsto, dok Crna Gora u sadašnju ekonomsku krizu uzrokovanu pandemijom ulazi sa javnim dugom od 3,8 milijardi eura i sa 23,8 odsto populacije koja se, po Monstatu, u 2018. godini nalazila u riziku od siromaštva. U privatnoj komunikaciji sa menadžerima hotela saznao sam da je optimistični scenario popunjenosti kapaciteta za predstojeću sezonu planiraju na 60 odsto noćenja ostvarenih prethodne godine. Ovakav pad turističke posjete odraziće se svakako i na druge djelatnosti, saobraćaj, trgovinu, poljoprivredu. Stoga je za očekivati da bi pad u BDP-u mogao biti i veći od predviđenog od strane Svjetske banke u iznosu od 1,3 odsto. No, svakako sve zavisi od dužine trajanja opasnosti usled epidemije – naveo je Pejović.

Prema njegovim riječima, pomoć države svakako neće biti dovoljna.

– Potrebno je da i oligopolske, odnosno monopolske kompanije pokažu društvenu odgovornost i odreknu se profita u tekućoj godini, ovdje u prvom redu mislim na bankarski sektor, koji bi trebalo da se odrekne dijela prihoda od kamata u korist građana i male privrede, potom provajdere mobilne telefonije, Elektroprivredu... – zaključio je Pejović.

D.M.

---

Sastanak sa ekonomistima i profesorima
Predsjednik Vlade Duško Marković razgovorao je juče sa ekonomistima i profesorima Veselinom Vukotićem, Božom Mihailovićem, Igorom Lukšićem, Gordanom Đurović, Anđelkom Lojpurom, Nikolom Milovićem i Vasilijem Kostićem o predlogu mjera Vlade u cilju pružanja podrške privredi, zaposlenim i socijalno ugroženim građanima, sa posebnim akcentom na buduće aktivnosti u cilju oporavka i daljeg razvoja ekonomije.

– Učesnici sastanka u potpunosti su podržali vladine ekonomske mjere, ocijenivši ih pravovremenim, odmjerenim i odgovornim. Pozitivnim smatraju i to što su mjere oročene i precizno usmjerene na one kojima je podrška sada najpotrebnija, vodeći računa o održivosti javnih finansija – saopšteno je iz Vlade nakon sastanka.

Na višečasovnom sastanku razgovarano je o srednjoročnim i dugoročnim mjerama za podsticanje razvoja i očuvanje standarda građana.