Iz nevladinog sektora kritikovali su Predlog industrijske politike Crne Gore 2019/2023. godine kad su u pitanju planovi u vezi sa valorizacijom šumskih resursa. Istakli su da nijesu detektovani glavni problemi u sektoru šumarstva kao što je korupcija, neplaćanje koncesija, ali i devastacija i neplansko krčenje šuma.

Programska koordinatorka u NVO Grin houm Sanja Orlandić kazala je da dobro upravljanje šumama treba da obezbijedi da šume, kao samoobnavljajući resurs, proizvode niz ekonomskih i socijalnih benefita.

– Ako se pravilno upravlja, šume imaju potencijal da daju značajan doprinos ukupnom održivom razvoju zemlje.Teško je govoriti o potencijalima za razvoj drvne industrije i mogućnostima za izvoz drvnih sirovina dok se ne riješe pitanja kontrole koruptivnih aktivnosti u ovom sektoru i ukoliko se ne radi na efikasnijoj raspodjeli i naplati prihoda od koncesija – rekla je Orlandićeva.

Dodala je da na osnovu rezultata Prve Nacionalne inventure šuma koja je rađena u periodu od 2009. do 2012. godine šume pokrivaju 59,5 odsto (826.782 ha).

– Riječ je o dokumentu koji je rađen prije deset godina. S obzirom na koruptivne aktivnosti u sektoru šumarstva postavlja se pitanje kakvo je zaista stanje u našim šumama u 2019. godini. U istom ovom dokumentu se navodi da je 2015. godine u državnim šumama bez dozvole posječeno 4.515 kubnih metara drveta, s tim što je to povećanje u nekim opštinama zaista zabrinjavajuće.Tako je, na primjer, u Rožajama u 2015. posječeno 1.744 kubika tj. 12 puta više nego u 2013. godini kada je bespravno posječeno 149 kubika. Ne smijemo zaboraviti ni efikasnost naplate prihoda od korišćenja šuma. Prema izvještaju Državne revizorske institucije iz 2018. godine, i pored poboljšanja evidentnih u 2017. godini, manjak kapaciteta, nedovoljno ulaganje u šumsku infrastrukturu i uzgoj i zaštitu šuma, za posledicu imaju da Crna Gora gubi značajne prihode od korišćenja šuma. Osim toga, ocijenjeno je da se prikupljanje i naplata prihoda od korišćenja šuma ne sprovode dovoljno efikasno – istakla je Orlandićeva.

Aleksandar Dragićević iz Koalicije za održivi razvoj kazao je da je do 2017. godine Crna Gora godišnje izvozila trupce u vrijednosti četiri do šest miliona eura.

– Za državu kojoj u Ustavu piše da je ekološka ovo je nezamislivo pošto je kontraproduktivno, a takođe stvarali smo dodatnu vrijednost zemljama regiona što se najbolje osjetilo kroz trgovinski deficit. Izvozili smo drvne sirovine što je trend karakterističan za kolonije, a uvozili smo dasku, parket, namještaj i ostale gotove i poluproizvode čija je cijena mnogostruko veća nego cijena sirovog drveta. Umjesto da se prihodi od koncesija na šume ulože u očuvanje šuma, održivi razvoj i otvaranje novih radnih mjesta u drvopreradi i proizvodnji gotovih proizvoda imamo milione eura nenaplativog duga od strane koncesionara i hiljade hektara opustošene zemlje gdje je nekada bila šuma – rekao je Dragićević.

Vl.O.

---

Da se otvaraju fabrike namještaja i parketa
Dragićević je istakao da je devastacija i neplansko krčenje šuma dovelo do erozije zemljišta, presušenih izvora, a teška mehanizacija oštetila je brojne seoske puteve i na taj način lokalnim zajednicama otežala već težak život.

– Najbolji načini za održivi razvoj drvne industrije su otvaranje fabrika namještaja ili parketa čime bi se kreirala brojna radna mjesta, a vrijednost drvne sirovine porasla stostruko. Uz razvoj gotovih proizvoda od drveta, potrebno je sprovesti pojačan nadzor i kontrolu sječe šuma kao i izvršiti reviziju svih koncesionih ugovora kako bi se utvrdilo koji tačno koncesionari devastiraju šume i na kojim područijima u cilju sprovođenja sanacionih mjera – poručio je Dragićević.