-Piše: Dr Radoslav T. Stanišić, filmski i TV reditelj
Volt Dizni rođen je 1901 u Čikagu. Počeo je kao crtač, animator i producent reklamnih filmova u Kanzas Sitiju. U ovom gradu upoznao se sa Ab Ajverksom i zajednički su stvari lik Miša Mortimera. U Holivud dolazi 1923. godine sa Ajverksom i bratom Rojom gdje prave prvu seriju kratkih filmova o
„Alisi u zemlji crteža”. Prvi tonski crtani film „Parobrod Vili” napravio je 1928. godine. Veliki uspjeh postiže serijom „Vesele simfonije” 1929. godine.
Stvara sopstvenu produkuciju i atelje, eksperimentalnu labaratoriju, a 1937. proizvodi prvi dugometražni crtani film „Snežana i sedam patuljaka”. Pored kratkometražnih i dugometražnih crtanih filmova stvara serije dokumentarnih filmova o prirodi, igrane filmove iza djecu, TV serije. Dobitnik je velikog broja Oskara i raznin uglednih međunarodnih nagrada. Umro je 1966.godine.
Sve što je stvorio Volt Dizni predstavlja jedinstven i cjelovit svijet animacijie.
U njemu su ovaploćena ranija otkrića, pojedinačna rešenja i mnogo toga što je razjašnjavalo mogućnosti same linije. Uz to, došlo je do niza novih stvaralačkih inicijativa, uklonjene su mnoge zablude, obavljene su mnogobrojne asimilacije i pripremljene daleko složenije sinteze pa je od crteža i njegovih potencijalnih mogućnosti stvoren potpun i osoben filmski jezik.
Ako je u svojim linijama i likovima tražio život – on ga je našao u adekvatnim formama. Te čudesne slike, po mnogo čemu podsjećaju na našu stvanost a opet se odupiru potpunom determinizmu i zadržavaju svoju postojanost. Dizni se tako postavio ne samo prema prošlosti nego i svome vremenu. On nije želio da do kraja svoja djela pretvori u gotove pojmove, ostavljao je prostora za unutrašnje saznanje svijeta, tražio u opštim istinama izvorište sopstvenih vrijednosti, oslanjao se na psihologiju, gušio je pretjeranu emocionalnost i nije u svemu podržavao prostu racionalnost. Prolazio je kroz razne faze razvoja i težio da svaki film ima svoj samostalni život u tim njegovim iluzijama. Bježao je od predrasuda dok na kraju i sam nije stvorio sopstvene, kretao se od umjetnosti ka industriji i obratno, nastojeći da svuda izrazi savršenstvo u formi i načinu djelovanja. Klasična animacija je u njegovim filmovima doživjela svoju punu estetsku afirmaciju. Taj razvoj trajao je od „Parobroda Vilija” i „Veselih simfonija”, preko niza kratkih filmova u kojima su se pojavljivali novi likovi, do „Snežane i sedam patuljaka”, da bi se zatim produžio preko „Fantazije” i zaustavio u seriji poznatih dugometražnih animiranih filmova. Tako smo otkrili ne samo kako se osnažuje crtež nego i šta sve treba učiniti da bi on oživio, prikazao određene likove i karaktere, odnose i stvarnost koja se nalazi negdje između bajke i našeg iskustva. Njihove zajedničke vrijednosti do te mjere su standardizovane da ih je uvijek bilo lako prepoznati ne samo po crtežu, humoru, shvatanju svijeta nego i načinu animacije i odnosu prema svijetu koji nas okružuje. Pri tome je Dizni posebno vodio računa o tome da mu filmovi budu što ubjedljiviji i da ostavljaju sa ekrana utisak ravan onom koji se dobija u realističnim filmovima. Sve to, što je godinama strpljivog rada osvajano i produbljivano, dobilo je svoje kreativno preobraženje u prvom dugometražnom filmu „Snežana i sedam patuljaka”.
Još u bezzvučnim filmovima, Dizni se često vraćao bajkama, crpeći iz njih inspiraciju za mnoge svoje storije.
Maštanju nema granica i zato je crtani film mogao da stvori iluzije i forme koje su bile nezamislive u samoj realnosti.
(Nastaviće se)
Filmska ekipa
Grimovu priču adaptirali su: Ted Sirs, Oto Inglender, Erl Hard, Doroti En Blenk, Ričard Kridon, Dik Ričard, Meril de Meri i Veb Smit ; Reditelj supervizor: Dejvid Hend; Reditelji sekvenci: Pirs Pers Lari Morej, Viljem Kotrel Vilfred Džekson, Ben Šarpstin ; Supervizori animacije: Hemliton Laski, Vladimir Titla, Ted Mur, Norman Ferguson; Scenografi: Čarls Filipi, Hju Hensi, Tirel Stap, MakLaren Stjuart, Harold Majls, Tom Kodrik, Gustav Tengrin, Kenet Andreson, Keodal O’Konor, Hejzel Sjuel; Crtači karaktera: Albert Harter i Džo Grent; Animatori: Frenk Tomas, Dik Landi, Artur Bebit, Eric Larsen, Milton Kal, Robert Stoks, Džems Elgar, Al Jugster, Si Jang, Džošua Midor, Ugo D’Orsi, Džordž Rouli, Li Klerk, Fred Spenser, Bil Roberts, Bernard Garbat, Grim Netvik, Džek Kembel, Marvin Vudvord, Džems Kulejn, Sten Kvekenbuš, Vord Kimbol, Volfgang Rajterman, Robert Marč; Pozadine: Samjuel Armstrong, Mik Nelson, Merl Koks, Klod Kouts, Fil Dajk, Rej Lokrim, Moris Nobl; Muzički aranžmani: Frenk Čerčil, Pol Smit, Li Herlajn; Pjesme: Frank Čerčil, Lari Morej, Pol Smit, Li Herlajn; Glasovi: Adrijana Kaseloti — Snežana, Hari Stokvel — Princ, Lusil LaVern — Kraljica, Skoti Matrou, Roj Etvel, Pinto Kolvig, Otis Herlan, Bili Gilbert, Moroni Olsen, Stjuart Bjukanan; Reditelj i producent: Volt Dizni i RKO Radio pictures, SAD, 1937.