Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Pranje para iščezlo kad se stiglo do Miga * Sletio s puta * Zaposlio rođake uprkos odluci Vlade * Medojević nije lažno prijavljivao za „Glosarij” * Desničari traže uslovljavanje Beograda * Haradinaj ne odustaje, Vučić apeluje na EU * Velika Britanija u istorijskom nokdaunu
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 19-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Duško Knežević, predsjednik Atlas grupe:
–Svi veliki biznismeni morali su da pomažu DPS, a Milo Đukanović je lično određivao koliko treba da daju.

Vic Dana :)

Nakon 12 godina teške robije pobjegne čovek iz zatvora i nekako uspije da se došunja do kuće neopažen. Na pragu ga dočeka žena:
- Na vijestima u 5 su objavili da si pobjegao a sad je 10 naveče! Gdje si ti do sad?
Sam je nazvao policiju da ga pokupe.


Jada se Mujo Hasi:
- Ne znam zašto je Fata stalno ljuta na mene. Ja se trudim oko nje i čak joj svako jutro donosim kavu u krevet. Ona je treba samo skuvati.


Pita Fata Muju: Šta bi volio da sam ja ?
Mujo odgovara: Kalendar.
Fata: Da me gledaš svaki dan.
Mujo: Ne nego da te mijenjam svake godine!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton AKADEMIK LJUBODRAG DIMIĆ: ODNOSI JUGOSLAVIJE I SOVJETSKOG SAVEZA POČETKOM 60-IH GODINA 20. VIJEKA (2)
Tito i Aleksandar Ranković Oštar odgovor jugoslovenskog vrha Feljton smo priredili prema Dimićevoj knjizi „Jugoslavija i Hladni rat”, koju je izdao beogradski „Arhipelag”
Dan - novi portal
-PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

Moskva je u Nacrtu programa SKJ vidjela neskrivene jugoslovenske namjere, iskazane još 1948, da sopstveni partijski program, a time i politički sistem, nametnu drugim državama i partijama, ostvare hegemoniju u međunarodnom radničkom pokretu i razračunaju se sa sovjetskim modelom socijalizma. U prepisci sa sovjetskim rukovodstvom koja je uslijedila poslije izrečenih optužbi, ali nije dala rezultate, Josip Broz Tito je pokušao da utiče na promjenu sovjetskih stavova. Odbacio je navedene optužbe vrednujući ih kao recidiv nekadašnje staljinističke prakse, skrenuo je pažnju sovjetskoj strani na opasnosti i posledice koje zaoštravanje sukoba nosi, priznao je izvjesne „greške” i „nepreciznosti” u formulacijama Nacrta i najavio njihovo ispravljanje. Na drugoj strani, Nikita Sergejevič Hruščov je preko jugoslovenskog ambasadora u Moskvi „sugerisao” Beogradu da održavanje Kongresa odloži dok ne budu izvršene ozbiljne ispravke u Programu SKJ.
Kako su obje strane ostale ušančene u svojim stavovima, polemika začeta u sferi ideologije pretočena je u nemilosrdnu ideološku kampanju. Na udaru sovjetske propagande našle su se osnovne postavke Nacrta programa SKJ – stavovi o odumiranju države u socijalizmu, postojanju dva svjetska politička sistema, različitim putevima u izgradnji socijalizma, poštovanju ravnopravnosti u odnosima između socijalističkih zemalja i komunističkih partija. Zbog toga je sovjetska strana bojkotovala Sedmi kongres SKJ, a Program SKJ, donijet tom prilikom, ocijenila kao revizionistički, antimarksistički i antisovjetski. Sovjetski primjer slijedile su i druge zemlje socijalističkog lagera. Bio je to „odgovor” Moskve na dešavanja iz novembra 1957. Pozivajući se na slučaj „Đilas”, sve socijaldemokratske partije su, „zbog nedemokratskog režima i torture nad neistomišljenicima”, takođe bojkotovale Sedmi kongres SKJ.
Rezigniranost Beograda bila je vidna u nastupu vodećih jugoslovenskih komunista. U referatu naslovljenom „O zadacima SKJ u vezi sa međunarodnom situacijom”, Tito je, objašnjavajući „pozadinu” jugoslovensko-sovjetskog sukoba, kao osnovni uzrok naveo nastojanje SSSR da na svaki način primora Jugoslaviju da pristupi socijalističkom lageru. Bez osjećaja za mjeru, on je u govoru „krutu politiku Josifa Visarinoviča Staljina” označio kao „razlog za stvaranje Atlantskog pakta”, jačanja pozicija Zapada i slabljenje uloge i autoriteta SSSR-a u svijetu, a pritisak na Jugoslaviju kao razlog dezorijentisanosti u međunarodnom radničkom pokretu. Podjednako prenaglašena bila je i Titova pohvala odluka Dvadesetog kongresa KPSS kao platforme na kojoj treba razvijati odnose između socijalističkih zemalja, bez miješanja u unutrašnje odnose i uz uvažavanje specifičnosti karakteristične za svaku od njih. Korak dalje u kritici sovjetske prakse otišao je Aleksandar Ranković u referatu „Organizaciono-politički zadaci SKJ”. U svađalačkom tonu, svakako ne slučajno tako intoniranom, a još manje spontanom, njegov govor je izazvao pravi skandal. Sa kongresne govornice na optužbe sovjetske strane da Jugoslavija sjedi na dvije stolice, Ranković je „podsjetio” Moskvu na neprijatnu epizodu saradnje sa Njemačkom početkom Drugog svjetskog rata. Ranković je otvorio i druga nezacijeljena pitanja. Optužio je SSSR kao krivca za sukob iz 1948. Njegova napomena da se metodologija koja se upravo primjenjuje u obračunu sa Jugoslavijom suštinski tiče čitavog radničkog pokreta, takođe je najdirektnije optuživala Moskvu, ukazivala na štetnost staljinističkog nasleđa i potrebu da ono bude odbačeno.
Iskazane ideološke suprotnosti i razmimoilaženja najdirektnije su uticala na oštra neslaganja u sferi državne politike, koja je u narednih nekoliko godina prošla kroz više faza. U prvoj od njih, nastaloj neposredno po okončanju Savjetovanja u Moskvi i Sedmog kongresa SKJ, uočeno je naglo zahlađenje odnosa. Ambasador Jugoslavije Veljko Mićunović dramatično je izvještavao iz Moskve o sedam neuspješnih pokušaja da u Ministarstvu inostranih djela Sovjetskog Saveza dobije pouzdanu informaciju o realizaciji odranije zakazane posjete Klimenta Jefremoviča Vorošilova Jugoslaviji. Bio je to pouzdani znak da se poslije ideološkog konfrontiranja SKJ i KPSS sukob prenosi u sferu međudržavnih odnosa Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Odlaganje posjete na samo dan pred dolazak, zakazan za 10. maj 1958, i Hruščovljevo objašnjenje da poslije svega izrečenog na Kongresu SKJ u Ljubljani „naši narodi ne bi shvatili takav put”, potvrdilo je procjene o dubini nastale krize i mogućim posledicama. Usputni komentar N.S. Hruščova upućen jugoslovenskoj strani da da neku izjavu kako „neprijatelji socijalizma” ne bi iskoristili otkazivanje posjete, trebalo je da stvori utisak o daljoj nezainteresovanosti Moskve za sudbinu odnosa sa Beogradom. Nije izostao ni odgovor jugoslovenskog državnog i partijskog vrha. U pismu upućenom Hruščovu, Tito je način na koji je posjeta otkazana označio kao uvredu za ma koju suverenu državu i politički potez koji „ne služi ugledu socijalizma”.
(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"