Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Jeknić mi je prenijela poruku da ću biti odstrijeljen * Miloševiću oduzimaju dozvolu za rad? * Nije bio incident, već znak poštovanja * Tajna šta radi premijerov sin * Bankarski sistem „spasavaju” tajnim suđenjem * Hajdinagin stan pod hipotekom zbog poreskog duga * Ugledajmo se na Svetog Jovana
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 21-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
DRAGAN ŠOĆ, BIVŠI MINISTAR PRAVDE:
Niko, pa ni ja, ne očekuje od Agencije za sprečavanje korupcije da nešto konkretno preduzme u aferi „Koverta”, jer će se pokriti time da čekaju stav tužilaštva, iako ne moraju da čekaju.

Vic Dana :)

Znate li kako se zove najviši čovjek na svijetu, a Francuz je?
– Zove se: Doseže Plafon.

Žali se Mujo Fati:
– Komšija Ibro me ubio od batina!
– Pa zašto crni Mujo?
– Ljuti se na mene što mu kradem internet. Šta će tek biti kad mu stigne račun za struju?

Fata: Život brzo prođe, još malo pa pod zemlju!
Mujo: Ti idi, ja još neću!
Fata: A koliko ti to misliš živjeti?
Mujo: Još sto godina i jedan dan!
Fata: Ajde sto godina, ali što će ti još taj jedan dan?
Mujo: Pa da ne odem prenaglo!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-01-20 AKADEMIK LJUBODRAG DIMIĆ: ODNOSI JUGOSLAVIJE I SOVJETSKOG SAVEZA POČETKOM 60-IH GODINA 20. VIJEKA (3)
Naslovnica Dimićeve knjige „Jugoslavija i Hladni rat‘” Prekid finansijske i kreditne saradnje Feljton smo priredili prema Dimićevoj knjizi „Jugoslavija i Hladni rat”, koju je izdao beogradski „Arhipelag”
Dan - novi portal
-PRIREDIO Miladin Veljković

Još 1958. došlo je do jednostranog prekida za Jugoslaviju veoma važnih kreditnih i ekonomskih sporazuma (investicionog ugovora, više sklopljenih sporazuma o kreditima vrijednih 285 miliona dolara, pregovora koji su bili u toku). Dotadašnje kreditiranje jugoslovenske privrede označeno je u Moskvi i kao „žrtvovanje” sovjetskih ljudi koje ne nailazi na poštovanje jugoslovenske strane. Pozivajući se na riječi Josipa Broza Tita, izrečene na Sedmom kongresu SKJ, da su jugoslovensko-sovjetski odnosi zasnovani na „uzajamnoj korisnosti”, Sovjeti su pravdali jednostrano otkazivanje već sklopljenih kreditnih ugovora. Prekid finansijske saradnje najdirektnije je uticao na nužno „sužavanje” osnove na kojoj je počivala robna razmjena dvije zemlje. Obostrana propagandna kampanja razarala je niti povjerenja uspostavljene u prethodnim godinama. Došlo je do vidnog kvarenja svih vidova odnosa Jugoslavije i zemalja „socijalističkog lagera”. Jugoslavija je optuživana za „prodaju” socijalističkih ideala, ideologije, programskih načela SKJ. Sovjetska propaganda je „raskrinkavala” ulogu koju je Jugoslavija imala u „podrivanju jedinstvenog svjetskog komunističkog pokreta”. Isticano je da se Jugoslavija „za pare” uključila u borbu američkog imperijalizma protiv SSSR. Program SKJ je definisan kao neprijateljski prema Sovjetskom Savezu i protivan miru u svijetu, a dešavanja na Sedmom kongresu u Ljubljani kao svjesno stvaranje „histerije i neprijateljstva” prema Sovjetskom Savezu. Spoljna politika SFRJ, koja se zalagala za svijet bez vojnih blokova i politike sile koja odatle proističe, označavana je proameričkom, a sama Jugoslavija „Trojanskim konjem imperijalizma”. Jugoslovensko poistovjećivanje vojnih blokova smatrano je „klevetom za socijalistički tabor”, a izjednačavanje „miroljubive politike socijalističkih zemalja” sa agresivnim nastupom imperijalističkih zemalja krunskim dokazom jugoslovenske izdaje socijalizma. Sve je to pratila i ocjena da je jugoslovenski socijalizam izgrađen na „američkoj pšenici”, što je najdirektnije negiralo učinak autentične revolucije ostvarene u strateškom okruženju tokom godina Drugog svjetskog rata i rezultat predanog rada na obnovi i izgradnji zemlje u poslijeratnim godinama. Sa podjednakom strašću odbacivane su jugoslovenske ocjene o Staljinovom vremenu, stavovi o sovjetskom hegemonizmu, ubjeđenje jugoslovenskih komunista da je CK KPSS promijenio svoj stav prema Rezuoluciji Informbiroa iz 1948. i kritici grešaka koje je KPJ činila. Baš te greške, iz kojih jugoslovenski partijski vrh nije izvukao važne pouke, bile su u propagandnim tumačenjima Moskve, razlog novih nesporazuma. Ne slučajno, sukob je, u tumačenjima sovjetske i „lagerske” propagande, bio najdirektnije povezan sa ideološkim pogledima SKJ na proces dalje izgradnje socijalizma u svijetu i vezan za sovjetsku kritiku Programa SKJ kao akta sasvim suprotnog „osnovnim postavkama marksizma-lenjinizma” i „idejnim stavovima cjelokupnog međunarodnog radničkog pokreta”. Na djelu je bila neskrivena rehabilitacija institucije Informacionog biroa i nastojanje da novo ideološko vrednovanje njegovog ukupnog političkog učinka bude ocijenjeno kao pozitivno, a samim tim i odnos prema Jugoslaviji od 1948. do 1955. Od SKJ je traženo da prihvati izrečenu kritiku i „odstupi od stavova” koji su, po ocjeni Moskve, bili neprihvatljivi. Takvi zahtjevi bili su za Beograd sasvim neprihvatljivi. Oni su, po mišljenju Josipa Broza Tita, iznijetom u pismu N.S. Hruščovu, „zatvarali” svaku mogućnost „izlaza” iz nastale situacije. Antijugoslovenska kampanja pratila je i sudski proces Imre Nađu. Analitičarima nije promaklo da su, po svojoj sadržini, optužbe I. Nađa bile gotovo istovjetne propagandnim osudama Jugoslavije. Iz tih razloga njegovo strijeljanje je tumačeno i kao presuda jugoslovenskom režimu, što je samo dodatno pogoršalo već postojeću situaciju.
Trenutak u kome je započeo sukob nije bio ni malo povoljan za Jugoslaviju. Jugoslovensko priznanje Demokratske Republike Njemačke izazvalo je prekid diplomatskih odnosa sa Saveznom Republikom Njemačkom, državom sa kojom je Beograd imao izuzetno razvijene ekonomske odnose. Sumnju Zapada u spoljnopolitičku i unutrašnjopolitičku orijentaciju Jugoslavije podsticalo je više elemenata – uporno insistiranje na „gašenju” programa američke vojne pomoći, učestali zahtjevi za prestanak rada američke vojne misije u Beogradu, kritički nastupi jugoslovenskih diplomata i političara protiv kolonijalizma, pojačana politička, humanitarna i vojna podrška Frontu nacionalnog oslobođenja Alžira, započinjanje političkog procesa protiv Milovana Đilasa. Jugoslovenski državni vrh se pribojavao da sve navedeno ne dovede do potpune izolacije Jugoslavije kako od Istoka tako i od Zapada. Bojazan je bila tim veća jer je uočavano nastojanje Moskve da izglasavanjem moratorijuma na atomske probe i ugovaranjem susreta ministara SAD i SSSR obezbijedi susret „na vrhu” predstavnika dvije sile. Izlaz iz potencijalno neugodne situacije je pronađen pojačanim angažmanom u dva pravca. Političko približavanje Zapadu, vidno i putem sklapanja ekonomskih i finansijskih ugovora, trebalo je da nadomjesti prekid saradnje sa SSSR i istočnoevropskim zemljama. Vidno intenziviranje odnosa sa zemljama Trećeg svijeta, koje je uz ostalo manifestovalo i Titovo putovanje u zemlje Azije i Afrike, nesumnjivo je predstavljalo političku i ekonomsku alternativu jednostranoj saradnji sa Istokom i Zapadom.
(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"