Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Mitrović lažirao podatke o Milovom prvom milionu * Neustavno ostali bez 12.000.000 * Vlada žirant za 528 miliona eura kredita * Barska i albanska kriminalna grupa krijumčarile imigrante * Ne važi lična karta posle zaključenog spiska * Evropi prijeti novi talas izbjeglica * Vjerski poglavari aminuju korupciju
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 30-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
ZORAN MIKIĆ, funkcioner GP URA:
Milo Đukanović je patološki lažov i prevarant koji je po stotinu puta unizio i državu i njene institucije

Vic Dana :)

Pita baba taksistu:
- Koliko sam dužna za vožnju?
- 10 eura, baba.
Baba daje 5 eura
Taksista kaže:
- Nije 5 nego 10.
Baka kaže:
- Pa šta hoćeš i ti si se vozio.

Pita Mujo Engleskinju kako se zove? Ona odgovori: - Džesi.
- Ma evo me, nego kako se zoveš?







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-01-25 AKADEMIK LJUBODRAG DIMIĆ: ODNOSI JUGOSLAVIJE I SOVJETSKOG SAVEZA POČETKOM 60-IH GODINA 20. VIJEKA (8)
Lazar Mojsov Titovo razumijevanje sovjetskog stava Feljton smo priredili prema Dimićevoj knjizi „Jugoslavija i Hladni rat”, koju je izdao beogradski „Arhipelag”
Dan - novi portal
-PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

Iz Jepiševog izlaganja bilo je jasno da Moskva optužuje Jugoslaviju da objektivno pomaže Zapadu i da, istovremeno, u sudbonosnom momentu „ne vodi računa o svom internacionalističkom dugu prema socijalističkim zemljama”. Način na koji je Jepišev govorio svjedočio je o tome koliko je SSSR-u bilo stalo do jugoslovenskog „stava i uticaja koji ćemo u vezi s tim vršiti” na učesnike Beogradske konferencije. Iz razgovora sa ambasadorom SSSR moglo se saznati uvjerenje Moskve „da Zapad neće zbog Berlina u rat”, ali da će oko tog pitanja „međunarodna situacija proći kroz jednu vrlo nisku tačku ohlađenja, ali će se poslije izvjesnog vremena ponovo polako početi popravljati, a ljudi navikavati na novo stanje”.
Predstojeća konferencija neangažovanih zemalja i „Berlinski problem” bili su osnovne teme koje su 16. avgusta 1961, dva dana poslije započinjanja izgradnje Berlinskog zida, vodili državni sekretar za spoljne poslove Koča Popović i sovjetski ambasador Jepišev. Podsticanje „sumnje” u politiku koju vodi Nehru i iznošenje već poznatih sovjetskih stavova po pitanju Berlina činili su suštinu tih razgovora.
Sumirajući ponašanje Sovjeta, u Beogradu je uočavano da oni vjeruju „da su njihove pozicije povoljnije od zapadnih s obzirom na dnevni red Konferencije, i stoga nastoje putem pritisaka i na razne druge načine da to iskoriste u cilju obezbjeđenja podrške svojim stavovima i, prije svega, njihovoj akciji oko problema Njemačke i Berlina”. Jugoslovensku stranu su posebno brinuli otvoreni zahtjevi za podršku i identifikovanje sa politikom „lagera” u zamjenu za pozitivnu ocjenu i javnu podršku Konferenciji. U takvim okolnostima, jugoslovenska diplomatija je ostajala na svojim odranije izgrađenim stavovima o opasnosti od njemačkog militarizma, postojanju dvije njemačke države, granici na Odri i Nisi, potrebi za „neutralizacijom” Njemačke. Beograd nije bio spreman da izjednačava interese sovjetskog bloka sa interesima socijalizma. U skladu sa tim, osuđivao je svaku politiku koja je „dovodila svijet do ivice rata”. Ističući da stvarna saradnja može biti samo „uzajamna i ravnopravna”, Beograd je poručivao SSSR i zemljama „lagera” da ukoliko „nešto očekuju ili traže od Konferencije”, onda to mora biti propraćeno konkretnom podrškom politici neangažovanih zemalja. U isto vrijeme u Moskvi je bilo dominantno mišljenje da oko „njemačkog pitanja”, „pitanja likvidacije kolonijalizma” i „pitanja razoružanja”, koja su smatrana pitanjima „mira ili rata”, neutralne politike i neutralnih zemalja ne može biti. Neutralnost oko osnovnih pitanja borbe za mir u svijetu Hruščov je tumačio kao direktnu pomoć imperijalizmu i jačanje njegovih snaga. U borbi za mir u svijetu za njega nijesu postojale „dvije strane”. Otuda je, na samo nekoliko dana pred otpočinjanje Beogradske konferencije, konstatovano da će se Jugosloveni prevariti ukoliko vjeruju da mogu uspješno organizovati Konferenciju, „a da ne budu ni na ovoj ni na onoj strani”. Hruščov je bio ubijeđen da se takva politika neće dopasti „ni drugoj strani” i da je otuda „potrebno opredijeliti se”. U skladu sa tim Hruščov je vjerovao da ne treba slati posebne „pozdrave” Konferenciji jer oni koji se bore za mir i bez „pozdrava” znaju da je Sovjetski Savez uz njih. Sa svojim pogledima Hruščov je neposredno pred susret u Beogradu upoznao K. Nkrumaha i tako, posredno, poslao poruku okupljenima u Beogradu.
Poslednjih dana avgusta ambasador SSSR se dva puta srio sa Josipom Brozom Titom. Susret na aerodromu u Batajnici Jepišev je iskoristio da Tita upozna sa sovjetskim stavovima u vezi sa „atomskim probama”, da mu uzgredno saopšti da su Sovjeti u razvoju te tehnike „otišli daleko naprijed” i da ga obavijesti da će sa tekstom saopštenja o obnavljanju nuklearnih proba upoznati i ostale šefove država i vlada okupljene u Beogradu. Poruku slične sadržine, koja je imala za cilj da Tita upozna sa stavovima Moskve o nuklearnim probama prije Beogradske konferencije, Hruščov je poslao i preko diplomate Lazara Mojsova. Otvorena namjera Moskve je bila da neangažovane zemlje ubijede da sovjetsko obnavljanje nuklearnih proba ne shvate kao ugrožavanje mira. U tom kontekstu, od Tita je traženo da u svom obraćanju okupljenima djeluje umirujuće. Na drugoj strani, Tito se otvoreno pitao zašto se takav korak preduzima neposredno uoči Konferencije u Beogradu. Po njegovom mišljenju, postojala je „ozbiljna opasnost” da se kod učesnika Konferencije izazove antisovjetsko raspoloženje. Tito je posebno upozoravao da Jugoslaviji „nije svejedno hoće li time ugled SSSR trpjeti li ne”. U skladu sa tim, sugerisao je sovjetskoj strani da u „saopštenju” posebno istaknu odgovornost Francuske i njenih saveznika za obnavljanje nuklearnih proba. Od Hruščova je tražio da za vrijeme Konferencije ne počinje probe. U razgovoru sa Jepiševim Tito nije kritikovao namjere Kremlja, bio je krajnje zabrinut i uzdržan. Činilo se da Tito ne samo da ne osuđuje već i da razumije sovjetsku odluku o ponovnom otpočinjanju nuklearnih proba. Takvo njegovo držanje u Moskvi je protumačeno kao „razumijevanje” sovjetskog stava.
Istog dana, 30. avgusta 1961, u drugom susretu, Jepišev je Titu prenio „duboku zahvalnost” Nikite Hruščova i vlade SSSR „na pokazanom razumijevanju”, uz napomenu da „oni nijesu očekivali drugačiju reakciju”. Hruščov je od Tita tražio „da u razgovorima sa ostalim šefovima država upotrijebi svoj uticaj da što bolje razumiju poslednji sovjetski korak”.
(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"