Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Za plac u Budvi 1,5 miliona reketa za DPS * DPS preuzima Kotor * Dva šefa za jedno radno mjesto * Kad je čuo za ubistvo prijatelja demolirao ćeliju * Obnova kraljevine jedini način da odbranimo Kosmet * SAD spremne da pošalju 120.000 vojnika na Bliski istok * Najbolji je, ali u kršenju zakona
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 15-05-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Radomir Prelević:
– Vezirov most, koji je dobio ime po turskom poglavaru Mehmed-paši Bušatliji jer je on naredio gradnju, treba preimenovati u bratonožićki jer je građen od bratonožićke imovine.

Vic Dana :)

Idu dva puža ulicom i jedan predloži da idu u bioskop.
- Važi - složi se drugi - a šta će da igra sledeće godine?

Mujo kosi travu u dvorištu, kad naiđe komšija Haso i odmah ga napadne:
- Mujo, bolan, tvoj m’ je Žućo jutros uz’o papuče! Mujo ga pogleda ispod oka:
- Jok, nije...
Haso se ražesti:
- Kako znaš?!
Mujo se nasmije:
- Pa kad je doš’o kuć’, bio je bos.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-05-13 FILMSKO PREISPITIVANJE: ITALIJANSKI FILM 7
Kadar iz De Sikinih „Kradljivaca bicikla“ Neorealizam tipično italijanski izraz Film koji je De Sika snimio s Cavatinijem, „Kradljivci bicikla“ (Ladri di biciclette, 1948), dobio je čak i veće priznanje na međunarodnom planu, pa ga neki kritičari čak smatraju najznačajnijim filmom poslijeratnog perioda
Dan - novi portal
-Piše:DR RADOSLAV T. STANIŠIĆ FILMSKI I TV REDITELj

Opšte je mišljenje da „Njemačka, nulte godine“ predstavlja lični neuspjeh Roselinija, koji je, sem režije, i pisac scenarija, ali su i tu njegovi specifično neorealistički elementi i dalje ostali naširoko cijenjeni. Na primjer, duga, skoro nijema završna sekvenca u kojoj mladić luta kroz opustošeni Berlin odlazeći u svoj lični Gotterdammerung često se navodi kao jedna od slavnih tvorevina italijanskog neorealizma. Na kraju, međutim, pokazalo se da taj film ne može da se prenese na tlo drugih zemalja, pa je kao rezultat, neuspjeh filma – i komercijalni i kod kritike – nagovijestio bitnu nesposobnost neorealističkog pokreta da prekorači svoje specifične društvene i istorijske kontekste. Roselini poslije toga nije ni pokušavao da snimi još neki film u neorealističkom tonu, ali je ipak nadživio taj pokret i postao vodeća figura svjetskog filma.

Pored budućih italijanskih filmskih stvaralaca, Roselinijevo djelo je imalo značajan uticaj i na mlade sineaste francuskog novog talasa i na pokret cinema verite.

Drugi veliki reditelj italijanskog neorealističkog pokreta, koji je radio u njegovim okvirima sve do raspada tog pokreta, do koga je došlo pedesetih godina prošlog vijeka, bio je Vitorio de Sika (1901–1974). Idol matinea u doba „bijelih telefona“ tridesetih godina.

De Sika je počeo svoju rediteljsku karijeru pred kraj te decenije i to brojnim konvencionalnim komedijama iz života građanstva srednje klase, od kojih bar jedna, „Djeca nas gledaju“ (1942), anticipira neorealističko interesovanje za društvene probleme. Taj film je označio početak De Sikine saradnje i doživotnog prijateljstva s Čezarom Cavatinijem, scenaristom i teoretičarem neorealizma. Mada je De Sikin senzibilitet u suštini bio komičarski, on je negdje tokom rata očigledno pao pod uticaj Cavatinijevih ideja, tako da su 1946. njih dvojica počeli seriju filmova usredsređenih na probleme gradskog života u poslijeratnoj Italiji.

„Čistači cipela“ (Sciuscia, 1946), snimljen za tri mjeseca u primitivnim uslovima, crna je priča o moralnom kvarenju nevinih u Rimu pod nacističkom okupacijom. Dva dječaka, čistača cipela, najbolji prijatelji, upadaju u crnoberzijanske poslove, u nastojanju da kupe konja. Uhvaćeni su i poslati u zatvor, gdje jedan omaškom izdaje drugoga, pa ga ovaj kasnije iz osvete ubije. Kao i film „Rim, otvoren grad“, ni „Čistači cipela“ nije dobro primljen u Italiji, ali je bio veoma uspješan u SAD, gdje je 1947. dobio jednu posebnu nagradu Akademije.

Sledeći film koji je De Sika snimio s Cavatinijem, „Kradljivci bicikla“ (Ladri di biciclette, 1948), dobio je čak i veće priznanje na međunarodnom planu, pa ga neki kritičari čak smatraju najznačajnijim filmom poslijeratnog perioda. Nezaposleni radnik u poslijeratnom Rimu, Antonio Riči (Lamberto Maggioriani), zapošljava se kao ljepilac filmskih plakata. Ali prvo njegova žena mora da proda posteljinu da bi kupili bicikl koji mu je potreban za posao. Međutim, čim počne da radi, ukradu mu bicikl. U pratnji svog malog sina Bruna (Enzo Staiola), prevrću grad i u toj potrazi, on se susreće sa raznim stranama rimskog društva, uključujući i oštre klasne razlike. Tokom filma on i njegov mali sin uzaludno tragaju za lopovom; pred kraj je čovjek doveden dotle da i sam krade bicikl, ali ga uhvate na djelu. Da li čovjek lišen svojih osnovniih moralnih vrijednosti može opstati? Filmom „Kradljivci bicikla“ De Sika dostiže potpunost svog stilskog izraza, pronalazi tačku dodira sa Cavatinijem, koja stvara od filma jedinstvenu cjelinu.


(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"