-Priredio: BOŠKO BOJOVIĆ

Represalije nad golorukim Topličanima

Bugarski okupatori vršili su nevjerovatne represalije nad golorukim stanovništvom i primjenjivali različite metode borbe i ucjene ne bi li uništili ostatke ustanika i komita. Doveli su i svoje „kontračete” sastavljene od iskusnih komita iz vremena prije Balkanskih ratova. Potjere za ustanicima bile su neprestane, a primoravano je i civilno stanovništvo da u njima učestvuje. Mnogi ustanici bili su primorani na predaju i potom su likvidirani ili surovo kažnjavani. Vojvode Pećanac, Vlahović i Radović dobro su se prikrili, a vojvoda Vojinović prkosio je sve dok 17. decembra, kada je opkoljen sa svih strana nije izvršio samoubistvo u jednoj vodenici kod potkopaoničkog sela Grgure, blizu Blaca. U ustanku i represalijama poginulo je i stradalo 20.000 – 30.000 srpskog stanovništva.

MN: Komitske akcije višestruko korisne

Iako pasivni i prikriveni Pećanac, Vlahović i Radović su shvatali da s preostalim ljudstvom mogu doprinijeti oslobađanju mjesta u Srbiji i Crnoj Gori u momentu kad srpska vojska bude nadirala sa Solunskog fronta. Kraj rata Pećanac je dočekao u Ibarskom Kolašinu i bio je u vezi s Vlahovićem i Radovićem, koji su prešli u Crnu Goru, da tamo organizuju ustanak i sadejstvuju s jedinicama srpske vojske u nastupanju. Pećanac je uspio da oslobodi Peć i obratio se divizijaru Lakiću Vojvodiću da objedini sve komitske i ustaničke jedinice na području Vasojevića i nastupa prema Podgorici. Miljan Drljević je rukovodio oslobodilačkim akcijama na Jastrepcu.

Poslije oslobođenja Kolašina Vlahović i Radović nastupali su prema Šavniku, Žabljaku i Nikšiću i udružili se s lokalnim ustanicima, među kojima su u durmitorskom kraju bili i Boško Bojović i Jelena Šaulić sa svojim saborcima. Vlahović je sa svojim ljudstvom učestvovao u oslobađanju Bileće, Trebinja, Ljubinja i Stoca, a Radović Gacka i Kalinovika, sve do Sarajeva (u kome je ubrzo umro pod sumnjivim okolnostima). Borbeno iskustvo koje su ove vojvode sticale u Topličkom ustanku 1917. i u svojim komitskim akcijama protiv okupatora pokazalo se u završnici rata višestruko korisnim.

MN: Nakon Toplice, Jelena s ocem prelazi u Crnu Goru

Kada je krajem marta 1917. godine, ipak, ugušen Toplički ustanak, Jelena je sa ocem Perkom i grupom četnika otišla u Crnu Goru da bi se u durmitorskim vrletima pridružila komitskoj četi vojvode Boška Bojovića, koja je vodila stalne borbe sa austrougarskim soldatima. Brojni primjeri Jeleninih podviga ostali su u sjećanju naroda ovog dijela Crne Gore, a i zabilježeni su u istoriji. Ova odvažna Durmitorka posebno se istakla u sukobu komita i žandarma na Vrelima, u januaru 1918. godine. U tom obračunu poginulo je i ranjeno 97 neprijateljskih vojnika, 23 su zarobljena. Tako je ostalo zapisano da je među okupatorskim snagama bio i zloglasni Osman Jogunica, austrougarski vakmajstor iz Bosne. Taj zlikovac je bio toliko ogrezao u zločinima pa je odmah osuđen na smrt. Strijeljala ga je lično Jelena, ističe publicista Đorđije Ostojić, navodeći da je prema opisima njenih savremenika ova učiteljica bila vitkog rasta, crnka, krupna i jaka đevojka prodornog pogleda, oštrog i britkog jezika. A, ipak, povučena, stidljiva i nenametljiva. U Toplici se i dan-danas priča o ljepoti ove Durmitorke o kojoj je ostala i uzrečica: „Lijepa kao Jelena Šaulić”.

MN: Žene jataci i četnici-ustanici

Jedna od aktivnih žena među topličkim ustanicima bila je i Anđa Šćepanović, iz gajtanskog zaseoka Petrovca. Žene su bile pouzdani ustanički jataci, iako je to bilo skopčano s velikim rizikom, jer su okupatori bili nemilosrdni prema njima, kao i prema članovima njihovih porodica. Tako je, npr. austrougarska obavještajna služba otkrila žene, koje su bile saradnice ustanika. Leposava Nerandžić iz Kuršumlije, udovica srpskog kapetana, primala je Kostu Vojinovića, Kostu Milovanovića Pećanca i neke četovođe u svoju kuću. Pećanac je posebno cijenio Todoru iz Bele Vode, majku njegovog pisara i ađutanta Bratimira Milačića. Ova starica je često posjećivala četu i znala sve njene skrivnice. Pritom je donosila hranu, da gladni borci prezalogaje.


(Nastaviće se)

---