Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
U policiji i MUP-u zaposlili desetoro djece funkcionera * U policiji i MUP-u zaposlili desetoro djece funkcionera * Spoljašnje promjene ne smiju biti veće od unutrašnjih * Ispitati kako je data koncesija za elektranu * Poništena odluka o izboru deset sudija * Traže istragu u parlamentu * Za devet mjeseci umrlo skoro 5.000 građana
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 21-12-2020

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade:
Vlada će se truditi da opravda očekivanja onih građana koji su glasali za demontažu sistema i razgradnju hobotnice.

Vic Dana :)

Razgovaraju dva tipa u vozu:
- Da se mi nismo, možda, vidjeli u Dubrovniku?
- Nikada nisam bio u Dubrovniku.
- Ni ja. To mora da su bila neka druga dvojica.

Kada Piroćanac kolje pijetla?
Samo u dva slučaja: kad je on bolestan ili kad je pijetao bolestan.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton FILMSKO PREISPITIVANJE: JUŽNOKAVKASKI I CENTRALNOAZIJSKI FILM 1
Paradžanov i Eldar Šengelaj Gruzijski film prije i poslije Oktobra Period između 1924. i 1927. poznat je kao „srebrno doba” gruzijskog filma. Upravo tada su snimljena najbolja ostvarenja prve generacije profesionalnih reditelja. Među njima su: Perestijanijev „Tri žizni” (1924), film koji je Anatolij Lunačarski silno nahvalio kao prekretnicu u sovjetskoj kinematografiji
Dan - novi portal
Od svih bivših sovjetskih republika Gruzija (5,57 miliona stanovnika) ima najstariju i najnapredniju kinematografiju, koja je nastala najmanje deset godina prije Oktobarske revolucije. Prvi gruzijski igrani film „Berikaoba-Keenoba” Aleksandra Cucunave (1881–1955) snimljen je 1909, a prvi dugometražni dokumentarac „Akakis mogzauroba” Vasila Amašukelija (1886–1977) prikazan je 1912. godine.

Uoči Prvog svjetskog rata u Gruziji je bilo dvadeset devet bioskopa, a prva nacionalna produkciona kuća upravo je radila na filmu „Kpucmun” (Cucunava, 1916), realističnoj socijalnoj drami prema jednom gruzijskom romanu, s čuvenim domaćim pozorišnim glumcima u glavnim ulogama. Tradicionalna saradnja gruzijske kinematografije i pozorišnog instituta Rustaveli u Tbilisiju, koji sada ima sopstvenu katedru za film, traje do današnjeg dana.

Sovjetski režim u Gruziji ustanovljen je 1921, a već naredne godine u Tbilisiju je otvorena državna filmska kuća Goskinprom Gruzija. Među prvim filmovima koje je producirala bio je „Crveni đavolčići” (1923) Ivana Perestijanija (1870–1959), revolucionarni „vestern” o trojici mladića koji su se tokom građanskog rata (1918–1920) borili na strani crvenogardejske konjice. Taj film je izvršio snažan uticaj na sovjetsku filmsku industriju u cjelini. Period između 1924. i 1927. poznat je kao „srebrno doba” gruzijskog filma. Upravo su tada snimljena najbolja ostvarenja prve generacije profesionalnih reditelja. Među njima su Perestijanijev „Tri žizni” (1924), film koji je Anatolij Lunačarski silno nahvalio kao prekretnicu u sovjetskoj kinematografiji; izvanredan dokumentarac „Džim Šuante/ So Svanetiju” (1930) Mihaila Kalatozova; remek-djela „Eliso” (1928) i „Dvadeset šest komesara” (1932, snimljen u Bakuu, u Azerbejdžanu) Nikolaja Šengelaje (1901–1943) i „Arsen” (1937) Mihaila Čiaurelija (1894–1974), priča o pobuni seljaka s početka XIX vijeka, snimljena u maniru socijalističkog realizma.

Od svih navedenih, najveći uticaj izvršili su Šengelajini filmovi „Eliso”, koji govori o tome kako je car ukazom pokušao da iseli čitavo selo na Kavkazu i da zemlju ustupi Kozacima, i „Dvadeset šest komesara”, snimljen po istinitom događaju koji se zbio za vrijeme građanskog rata u azerbejdžanskoj prestonici Bakuu. Zavrijedjevši divljenje Ejzenštajna i Pudovkina, Šengelaja je, zahvaljujući tim filmovima, smatran za osnivača jedne od najznačajnijih filmskih porodica u Gruziji, a zbog ostalih njegovih filmova iz „srebrnog doba” Viktor Šklovski, ruski pjesnik i kritičar formalizma, izjavio je da sovjetska kinematografija nije rođena u Moskvi, nego u Tbilisiju. Tokom Drugog svjetskog rata snimljeno je svega nekoliko filmova, među kojima i Čiaurelijevo nacionalističko epsko djelo „Giorgi Saakadze” (1942–1943), a nakon rata, kao i u drugim oblastima Sovjetskog Saveza i njegovih satelita, Ždanovljev socijalistički realizam preovlađivao je u „umjetničkim dokumentarcima” kao što su Čiaurelijevi filmovi „Zakletva” (1946) i „Pad Berlina” (1949).

Od 1938. do 1952. Goskinprom Gruzija zvao se Studio Tbilisi, a poslije 1953. ustanovljena je današnja struktura te kuće pod nazivom Gruzijafilm. Smatra se da je savremena gruzijska kinematografija nastala u osvit Hruščovljeve liberalizacije, kad su Tengiz Abuladze i Revaz Čheidze (1926–2015) snimili film „Lurdža Madannji” (1956). Njih dvojica pripadaju drugoj generaciji gruzijskih sineasta, od kojih su mnogi diplomirali na VGIK-u, ali su kasnije nastojali da ožive najbolju tradiciju gruzijskog filma iz dvadesetih i tridesetih.

Među njima su se naročito istakli Tengiz Abuladze (1924–1994), Georgij (r. 1930) i Eldar Šengelaja (r. 1934), Otar Joselijani (r. 1934) i Lana Gogoberidze (r. 1928). Druge gruzijske reditelje, poput Mihaila Kalatozova (1903–1973) i Georgija Danelije (r. 1930) u tom periodu je angažovao Mosfilm.

Mada su najbolja Abuladzeova ostvarenja snimljena po gruzijskim književnim djelima, međunarodnu slavu je stekao filmom „Pokajanje” (1984).

Piše:

DR RADOSLAV T. STANIŠIĆ

(Nastaviće se)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"