Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Tužilaštvo da hitno odblokira 30 miliona od e-komerca * Tužilaštvo da hitno odblokira 30 miliona od e-komerca * Od Bečića zavisi kada će se odlučivati o Leposaviću * Novska grupa planirala šverc 200 kila kokaina iz Brazila * Projekat dogovarao sa Markovićem, otvorena istraga zbog pranja novca * CBCG protiv novog moratorijuma * Od plate jedva da preživi pojedinac, a kamoli porodica
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 07-04-2021

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Milan Knežević, lider DF-a i predsjednik DNP-a:
Protiv Vlade najviše radi premijer Zdravko Krivokapić.

Vic Dana :)

Kako da znaš da ti je di - džej pred vratima?
- Kuca na vrata a zaboravi da uđe.


- Kako se na engleskom kaže zdravo?
- Haj!
- A kako se kaže aj zdravo
- Haj,haj!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2021-04-03 ZIDARI TUĐE SREĆE – EKONOMSKA EMIGRACIJA IZ JUGOSLAVIJE (9)
Novinar Dragoslav Rančić, Politika Krajnjom oskudicom do uštede Feljton smo priredili prema knjizi dr Petra Dragišića „Zidari tuđe sreće, ekonomska emigracija iz Jugoslavije“, koju je objavio Institut za noviju istoriju Srbije iz Beograda
Dan - novi portal
-PRIREDIO:

MILADIN VELjKOVIĆ


U junu 1969. godine specijalni dopisnik „Borbe“ iz Beča Dragoslav Rančić posvetio je jedan od svojih izvještaja iz Austrije upravo pitanju visine zarada Jugoslovena u Austriji, njihovog životnog standarda i mogućnostima uštede zarađenog novca. S obzirom da su jugoslovenski ekonomski emigranti u Austriji najčešće bili nekvalifikovani, njihove zarade, ističe se u tekstu, nijesu bile velike. Njihova prosječna mjesečna neto zarada kretala se, stoji dalje u tekstu, između dvije i dvije i po hiljade šilinga, što je preračunato u jugoslovensku valutu iznosilo 100 do 125 hiljada starih dinara. Zarade žena, posebno onih zaposlenih u tekstilnoj industriji, bile su znatno manje od ovog prosjeka i iznosile su između 1.200 i 1.500 šilinga. To su, zaključuje Rančić, najniže nadnice u Austriji uopšte.

Iz Rančićevog teksta zaključujemo da se sa tim zaradama teško štedio novac. Austrija je skupa zemlja, konstatuje dopisnik „Borbe“ i kao primjer navodi da je u vrijeme turističke sezone Beč bio dvadeset posto skuplji od Frankfurta. Problem niskih zarada dodatno je bio uvećan inflacijom. U tekstu „Borbe“ nailazimo, naime, na podatak da su u poslednje dvije godine troškovi života u Austriji bili uvećani za 10 procenata, dok su se nadnice u znatno manjem procentu uvećale. Pa kako onda Jugosloveni u Austriji mogu da uštede, pitao se dopisnik organa SSRN-a i dodaje: „Ako bi se živjelo normalno, vrlo malo“.

U narednim rečenicama Rančić opisuje težak život ekonomskih emigranata iz Jugoslavije u Austriji krajem šezdesetih godina, kakvim su bili prinuđeni da žive ne bi li ostvarili kakvu-takvu uštedu i time realizovali ambicije zbog kojih su ušli u gastarbajtersku avanturu. Preduslov za uštedu je bio život u krajnjoj oskudici: „Za većinu ovdašnjih Jugoslovena teško da bi se moglo reći da žive u normalnim uslovima. Kirije su visoke, pa po trojica-četvorica žive u jednoj sobici, najčešće u stanovima poslednje kategorije. Linc je izuzetak. Čeličana Fest, u kojoj radi 450 Jugoslovena, izgradila je vrlo lijepe stanove za strane radnike. Po dvojica stanuju u jednoj sobi i imaju najnužniji komfor. Istu orijentaciju ima i azotara Štikštof verke. Hrana se ovdje, inače, ne bira i novac ne troši na izlaske. Ovamo se dolazi da bi se uštedjelo.“

Samo oni znaju kako uspijevaju da uštede, zaključuje svoj tekst Dragoslav Rančić i primjećuje da je to bio možda razlog zbog kojeg su se tada jugoslovenski radnici kraće zadržavali u Austriji – godinu i po dana u prosjeku. Odatle se ili vraćalo kući ili odlazilo dalje – prije svega u Saveznu Republiku Njemačku. Nepunu godinu kasnije, isti fenomen je primijetio i specijalni izvještač „Politike“ iz Austrije Dušan Pešić. U tekstu pod naslovom „Priča sa južne stanice“, novinar beogradskog dnevnika zaključuje da zarade Jugoslovena u Austriji nijesu visoke, oko 2.500 šilinga. Zbog toga se radnici u ovoj zemlji ne zadržavaju dugo. Odlaze najčešće u Saveznu Republiku Njemačku.

Već u narednom tekstu (takođe iz marta 1970. godine) Dušan Pešić se detaljnije pozabavio životnim standardom Austrijanaca, posebno Bečlija. Iz ovog teksta vidimo da u Austriji nijesu bile niske samo zarade tamošnjih jugoslovenskih gastarbajtera, već da je generalno po visini plata Austrija na početku sedamdesetih godina primjetno zaostajala za najjačim ekonomijama Zapadne Evrope. U tekstu se navodi da Austrijanac u prosjeku godišnje zaradi 35 hiljada šilinga (nije precizirano da li neto ili bruto), te da je ta suma skoro dvostruko manja od zarada u Švedskoj i Švajcarskoj. U SR Njemačkoj i Francuskoj zarade su bile 50 procenta više. Osim toga, i Italija je po platama „stizala svog susjeda“. Zaključićemo, dakle, da Austrija ni domaćim radnicima nije mogla da ponudi naročito visoka primanja.

U istom Pešićevom članku notiraćemo još jednu bitnu informaciju. U tekstu Dragoslava Rančića u „Borbi“ („Koliko se uštedi od 2000 šilinga“), govorilo se, pored ostalog, i o lošim uslovima stanovanja jugoslovenskih ekonomskih emigranata u Austriji. Dušan Pešić proširuje ovu temu, opisujući generalno nizak nivo stanovanja u Austriji. U njegovom konciznom prikazu ove problematike pronalazimo podatke o prilično bijednim uslovima u kojima su živjeli mnogi Austrijanci.


(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"