Sudija Specijalizovanog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Dragoje Jović saopštio je da će do 12.juna ove godine donijeti odluku o predlogu za izdvajanje iz spisa predmeta dokaza pribavljenih primjenom mjera tajnog nadzora u slučaju protiv bivšeg načelnika kotorske policije Zorana Brđanina.
Branilac optuženog Goran Rodić istakao je u obrazloženju ovog predloga, koji je podnio početkom marta, da podaci i obavještenja koji su nezakonito pribavljeni tokom prisluškivanja Zorana Brđanina po naredbama sudije za istragu predstavljaju pravno nevaljane dokaze i da se sudska odluka ne može zasnivati na tako prikupljenim podacima.
Rodić je podsjetio da je naredbom sudije za istragu od 29.11.2013. godine određeno prisluškivanje, a u odnosu na Zorana Brđanina proširena je mjera tajnog nadzora koja je već ranije bila određena prema drugoj osobi.
–Naredba o proširenju mjere prema Brđaninu ne sadrži navode o osnovima sumnje u odnosu na krivična djela za koja je mjera određena, niti bilo kakvo obrazloženje zašto se, u konkretnom slučaju, na drugi način nisu mogli prikupiti dokazi ili bi, eventualno, njihovo prikupljanje zahtijevalo nesrazmjeran rizik ili ugrožavanje života. Naredba o proširenju mjere tajnog nadzora prema Brđaninu donesena je zbog djela protivzakoniti uticaj i primanje mita. Međutim, protivzakoniti uticaj ne spada u krivična djela u odnosu na koja je, shodno članu 158 Zakonika o krivičnom postupku, moguće sprovoditi mjere tajnog nadzora –ukazao je Rodić.
Osim toga, kako je naveo, s obzirom da se optužnim predlogom Brđanin i ne tereti za krivično djelo primanje mita, shodno čl. 159 stav 8 Zakonika o krivičnom postupku, prikupljeni podaci i obavještenja ne smiju se koristiti kao dokaz za krivična djela koja nisu izričito navedena u članu 158 Zakonika o krivičnom postupka.
On podsjeća da je tužilac dao mišljenje da se mjere tajnog nadzora ipak mogu koristiti za dokazivanje krivičnog djela protivzakoniti uticaj jer se suštinski radi o krivičnom djelu protivzakonito posredovanje”, te da je izmjenama Krivičnog zakonika promjenjen samo naziv krivičnog djela.
–Postavlja se pitanje da li je ova tvrdnja tužilaštva tačna i o tome će odlučiti sudija Dragoje Jović, jer je prije određivanja mjera tajnog nadzora prema Brđaninu Krivični zakonik mijenjan čak četiri puta, pri čemu su od krivičnog djela protivzakonito posredovanje nastala dva nova djela, i to protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, a pored toga su se i dodatno mijenjale i njihove odredbe, propisane kazne i redosled stavova u odnosu na odredbe krivičnog djela protivzakonito posredovanje – istakao je Rodić.
Pored toga, kako navodi branilac u svom podnesku, prije određivanja mjera tajnog nadzora prema Zoranu Brđaninu, mijenjan i dopunjavan i Zakonik o krivičnom postupku, ali pritom nisu izvršene izmjene i dopune člana 158 Zakonika o krivičnom postupku, u kome su pobrojana krivična djela za koja se mogu odrediti mjere tajnog nadzora.
VJ.D.
Izgubljen dio snimljenog
materijala
Kako je u podnesku naveo advokat Rodić, naredbama o produženju mjera prema Brđaninu faktički je proširena i mjera tajnog nadzora i tehničkog snimanja lica, i to bez ikakvog zakonskog osnova i obrazloženja, pa se postavlja pitanje šta je sa dokaznim materijalom nezakonito prikupljenim tokom tromjesečne primjene te mjere i gdje se taj materijal nalazi, jer provođenje tih dokaza tužilac nije predložio u optužnom aktu u predmetnom krivičnom postupku.
Brđaninov advokat u ukazuje i na „indikativnu činjenicu” da je naredba o proširenju mjere tajnog nadzora prema Zoranu Brđaninu donijeta dana 29.11.2013. godine u 14.05, a da je početak njegovog snimljenog telefonskog razgovora zabilježen samo 66 minuta kasnije, to jeste u 15.11.