U bombaškim napadima koji su se za godinu i po dogodili u Crnoj Gori uništena su čak 83 automobila i više stambenih objekata. Uprava policije i tužilaštva uspjela su da rasvijetle svega 34 ova slučaja, nešto više od trećine.
U većini slučajeva – 57 radilo se o podmetanju požara, dok je u preostalih 26 slučajeva do štete došlo aktiviranjem eksplozivnih naprava.
Prema podacima koji su iz MUP-a dostavljeni „Danu”, za prvih sedam mjeseci ove godine registrovan je čak 31 napad izvršen podmetanjem eksplozivnih naprava. Djelo je kvalifikovano kao izazivanje opšte opasnosti. Od 31 slučaja bombaških napada od ove godine rasvijetljeno je njih 12.
– U 24 slučaja krivično djelo je izvršeno podmetanjem požara, a u sedam aktiviranjem eksplozivne naprave. U devet slučajeva meta napada bili su stambeni, poslovni i pomoćni objekti, a u 19 slučajeva putnička motorna vozila. U preostala tri slučaja meta napada su bili dvorišta, otvoreni prostori i sl – saopštili su iz MUP-a.
Najviše bombaških napada dogodilo se u Baru – šest. Po četiri slučaja aktiviranja eksplozivnih naprava zabilježena su u Kotoru, Budvi i Podgorici, u Herceg Novom tri, po dva u Kolašinu, Cetinju i Tivtu. Po jedan bombaški napad ove godine izveden je u Nikšiću, Pljevljima, Beranama i Rožajama.
Takođe, za prvih sedam mjeseci ove godine, prema podacima iz MUP-a, registrovano je sedam krivičnih djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija koja su izvršena aktiviranjem eksplozivne naprave. Mete napada bili su dvorišta, parkinzi, auto- placevi, a rasvijetljen je samo jedan slučaj.
Ove godine registrovano je i deset krivičnih djela uništenje i otuđenje tuđe stvari podmetanjem požara. U devet slučajeva meta napada su bili automobili, a u jednom slučaju stambeni prostor. Od ovoga rasvijetljena su četiri slučaja.
– U 55 događaja nadležni tužilac nije izvršio pravnu kvalifikaciju djela. Utvrđuje se postojanje elemenata krivičnog djela, izviđaj i krim obrada su u toku, preduzimaju se operativne mjere i radnje, kao i neophodna vještačenja u cilju kompletiranja predmeta – navode iz MUP- a.
Podaci ministarstva ukazuju da je prošle godine bilo 52 slučaja izvršenja krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti koja su izvršena podmetanjem požara i eksplozivnih materija. Od toga, bombaši su 19 puta aktivirali eksplozivne naprave, a 33 puta su podmetnuti požari. Eksplozivne materije u većini slučajeva, čak 26 puta aktivirane su na stambene i poslovne prostore, a u 23 slučaja meta napada su bili automobili. Od 52 bombaška napada prošle godine rasvijetljeno ih je 22.
Tokom prošle godine počinjeno je 12 krivičnih djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija izvršenih aktiviranjem eksplozivnih materija. U četiri slučaja bombe nijesu eksplodirale. Policija i tužilaštvo uspjeli su da identifikuju sedam počinilaca ovih djela.
Podmetanjem požara i aktiviranjem eksplozivnih naprava 2015. godine počinjeno je jedno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.M.V.P.
Eksplozije pred građanima, problem kamataški dugovi
Bombaški napadi, posebno početkom prethodne godine bili su učestali. Istrage su pokazale da su uzrok vršenja ovih krivičnih djela zastrašivanja u cilju naplate dugova, uglavnom kamataških. Bombaši su počeli bez ikakvog opreza pred brojnim građanima da aktiviraju eksplozivne naprave kako bi uplašili dužnike. Eksplozija koja je prošle godine uzburkala javnost i koja je otvorila pitanje policijske odgovornosti i u Skupštini bio je bombaški napad na automobil Milana Vujotića. Ovaj slučaj još nije rasvijetljen iako je eksplozivna naprava na njegovo vozilo aktivirana pred desetinama građana, u blizini škole, vrtića i lokala.
Ove godine najviše osuđujućih komentara bilo je zbog aktiviranja eksploziva na groblju u Baru. Ni počinilac ovog djela nije procesuiran.