Analizom su obuhvaćene sve odluke koje je Komisija donijela u navedenom periodu, ukupno 47, od kojih je u pet slučajeva utvrđeno kršenje kodeksa. Komisija se u osam slučajeva proglasila nenadležnom, a u po jednom slučaju postupak je obustavljen, odnosno inicijativa je odbačena
Komisija za Etički kodeks sudija u prvih pet godina rada (2011–2016) nije ispunila očekivanja u pogledu jačanja nepristrasnosti i odgovornosti sudija, ocijenili su iz HRA. Komisija koja je osnovana u oktobru 2011. godine kao specijalizovano tijelo za praćenje primjene pravila sudijske etike, kako smatraju u toj nevladinoj organizaciji, odavala je utisak pristrasnosti jer je odluke po podnijetim inicijativama za utvrđivanje kršenja kodeksa najčešće zasnivala samo na izjašnjenju sudija.
– To je rađeno bez objektivnog utvrđivanja činjeničnog stanja i sadržajnog obrazloženja. Komisija nije pokrenula nijedan disciplinski postupak, bez obrazloženja se proglašavala nenadležnom i propuštala je prilike za tumačenja kodeksa koja bi bila značajna za njegovu buduću primjenu – ukazali su iz HRA.
Ovi i drugi zaključci predstavljeni su u izvještaju „Odgovornost za kršenje sudijske etike u Crnoj Gori – rad Komisije za Etički kodeks sudija (2011–2016)“, koji je uredila Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcije za ljudska prava (HRA). Analizom su obuhvaćene sve odluke koje je Komisija donijela u navedenom periodu, ukupno 47, od kojih je u pet slučajeva utvrđeno kršenje kodeksa. Komisija se u osam slučajeva proglasila nenadležnom, a u po jednom slučaju postupak je obustavljen, odnosno inicijativa je odbačena. Iz HRA ističu da su obrazloženja odluka Komisije po pravilu bila nedovoljna, nejasna i nepotpuna i da se iz njih nije moglo uvijek zaključiti na što su se inicijative konkretno odnosile, odnosno na osnovu čega je Komisija donijela odluku, kao ni zbog čega nije odlučeno o svim pritužbama koje su istaknute u inicijativama. Izvjesno poboljšanje u ovom pogledu je zabilježeno tek 2016. godine.
– S druge strane, Sudski savjet, koji je usvajao godišnje izvještaje o radu Komisije, ni na koji način nije uticao na Komisiju da unaprijedi način utvrđivanja činjeničnog stanja, zaključivanja i obrazloženja. Iako je trebalo da koriguje propuste u sistemu utvrđivanja odgovornosti, u skladu s zakonskom obavezom da obezbjeđuje odgovornost i profesionalnost sudova i sudija, Sudski savjet je čak, bez utemeljenja u zakonu ili drugim propisima, proglasio da ni Savjet ni Komisija nisu nadležni da ocjenjuju postupanje sudija u pravosnažno okončanim predmetima. Ovakav stav je, pored ostalog, doveo do ignorisanja inicijative o skandalozno pristrasnom postupanju sudije u slučaju u kome je žrtva zlostavljanja i trgovine ljudima pravosnažno osuđena u odsustvu na godinu dana zatvora zbog navodnog davanja lažnog iskaza. U skladu sa sprovedenom analizom, tj. izvedenim zaključcima, u izvještaju su date i 22 preporuke za unapređenje propisa i postupanja Komisije i Sudskog savjeta – naveli su iz HRA.
M.D.
Odbili da komentarišu izvještaj
Izvještaj je prije objavljivanja dostavljen na komentar predsjedavajućem članu Komisije za etiku i članu Sudskog savjeta Dobrici Šljivančaninu i članicama Komisije i sudijama Vrhovnog suda Crne Gore Hasniji Simonović i Dušanki Radović, koji su se izjasnili stavom da „autorka izvještaja nema zakonska ovlašćenja komentarisanja obrazloženja donijetih odluka koje su konačne i pravosnažne”.
HRA pak insistira na slobodi izražavanja u demokratskom društvu, koja uključuje argumentovano izjašnjavanje o temama od javnog interesa, kao što je i odlučivanje o sudijskoj etici od strane zvaničnih i javnih tijela.
Komisiju za etički kodeks imamo na osnovu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (čl. 19), Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (čl. 19), Evropske konvencije o ljudskim pravima (čl. 10) i Ustava Crne Gore (čl. 47).