U borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma prioritet je nastavak preventivnih i represivnih mjera nadležnih institucija u okviru zakonski propisanih procedura, saopštio je direktor Uprave policije Veselin Veljović.
Govoreći na juče održanoj konferenciji „Uloga mladih u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma”, on je ocijenio da je broj ljudi iz Crne Gore na stranim ratištima zanemarljiv, prenosi MINA.
Veljović je saopštio da Crna Gora ima nacionalni odgovor na izazove u borbi protiv tih fenomena i pranja novca i da je razvila strategiju za prevenciju i suzbijanje tih pojava. On je kazao da je oko 400 osoba sa Zapadnog Balkana uključeno u sukobe na stranim ratištima, a da je broj ljudi iz Crne Gore zanemarljiv.
– Ministarstvo unutrašnjih poslova ima precizne podatke o broju ljudi iz Crne Gore koji su otišli na strana ratišta ili su se vratili s njih. Taj vladin resor prati sve aktivnosti u vezi s tim – rekao je Veljović.
Kako je dodao, bezbjednosne službe ne raspolažu operativnim saznanjima da može doći do terorističkog čina na prostoru Crne Gore, a nadležni državni organi su to pitanje postavile kao prioritet.
– Da li će doći do toga i kada, ostaje da vidimo. Ta mogućnost uvijek postoji – kazao je Veljović.
On je istakao da porodice čiji su članovi stradali na stranim ratištima ne smiju biti izopštene, već ih treba uključiti u zajednicu i pomoći im.
– Procesi obuke, obrazovanja i deradikalizacije važni su na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Tim pitanjima se mora posvetiti zaslužena pažnja. Bojim se da smo to pitanje ispustili iz vidokruga preventivnih aktivnosti. Važne su i aktivnosti civilnog društva, medija, akademske zajednice i obavještajno-bezbjednosne zajednice – naveo je Veljović.
On je naglasio da borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma nije pitanje samo jedne države i da su nacionalni i regionalni odgovori veoma važni.
Upitan da li slijede reforme u policiji, on je odgovorio da je to proces koji ima zacrtani cilj i sprovodi se intenzivno i kvalitetno. Veljović je podsjetio da slijedi usvajanje novog zakona o unutrašnjim poslovima.
Profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović rekao je da se više desetina žena sa Balkana nalazi u logorima u Siriji koji su pod kurdskom kontrolom. Kako je objasnio, najčešći razlozi odlaska žena na strana ratišta su socioekonomske prirode, a manje ideološke.
– Žene na strana ratišta najviše odlaze da bi bile sa svojom porodicom ili zbog toga što nijesu imale izbora – kazao je Azinović.
On je istakao da je veoma teško pretpostaviti ko bi mogao biti potencijalni terorista jer je uspostavljanje takve vrste kontrole nemoguće.
M.V.P.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
