Tumačenjem zakonskih propisa kojim opravdavaju kandidaturu
Vesne Medenice za predjsednicu Vrhovnog suda i njenih kolega koji su i nakon dva mandata izabrani za predsjednike sudova, Sudski savjet pokazuje da uzima u obzir samo uslove i činjenice koje kandidatima idu u korist, dok ostale zanemaruje, uz izgovor da se radi o retroaktivnoj primjeni propisa, navodi se u pismu koje je 11 nevladinih organizacija uputilo predsjedniku Sudskog savjeta
Mladenu Vukčeviću u vezi sa odlučivanjem o prijavama kandidata za izbor predsjednika Vrhovnog suda i osnovnih sudova u Podgorici, Baru, Plavu, Rožajama i Kotoru. Pismo Vukčeviću uputile su NVO HRA, MANS, IA, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Adamas, Centar za građanske slobode, Medija centar, Udruženje za zaštitu i promociju prava građanina, CGO i CRNVO.
Za predsjednika Vrhovnog suda prijavila se Medenica, a na javne oglase za izbor predsjednika osnovnih sudova u Baru, Podgorici, Kotoru, Rožajama i Plavu prijavili su se, pored ostalih, i aktuelni predsjednici tih sudova
Goran Šćepanović, Zoran Radović, Branko Vučković, Zahit Camić i
Hilmija Sujković.
Iz NVO koje se uputile pismo Vukčeviću napominju da su svi ti kandidati najmanje dva puta bili birani na funkcije predsjednika sudovaa kojima trenutno predsjedavaju, a Camić i Vučković su te funkcije obavljali u čak pet i sedam mandata. Naglasili su da je Ustavom, odnosno Izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, određeno da predsjednik Vrhovnog suda i drugih sudova ne može biti biran na tu funkciju više od dva puta. Ipak, Sudski savjet je juče zaključio da su kandidature predsjednika sudova koji su već dva ili više puta obavljali dužnost validne i da bi primjena pomenute odredbe u odnosu na njih značila povratnu primjenu zakona, koja je Ustavom zabranjena
– Smatramo da ovdje nema mjesta primjeni pravila o zabrani retroaktivnosti jer povratnog dejstva zakona u ovom slučaju nema. Prema stavovima Ustavnog suda Crne Gore, odredba zakona ima povratno dejstvo kada se odnosi na prava i pravne odnose koji su stvoreni i okončani ranije, prije njegovog stupanja na snagu. Izmjene Ustava iz 2013. godine i novi Zakon o Sudskom savjetu i sudijama iz 2016. godine ne primjenjuju se na prava i pravne odnose koji su nastali prije njihovog donošenja – navodi se u pismu.
Kako su ukazali, ako se u tom postupku prethodni mandati, kao jedan od uslova za izbor, ne bi računali, onda se ne mogu računati ni ostali uslovi ostvareni prije izmjena Ustava i donošenja Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
– Tako se ne bi mogle računati ni prethodno stečene godine radnog iskustva, pa kandidatkinja i kandidati u tom smislu ne bi ni ispunjavali uslove za izbor – istakli su potpisnici pisma.
M.V.P.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
