Izložbom umjetničkih fotografija „Ja” u okviru koje se umjetnički fotograf Dejan Kalezić predstavio krajem prošle godine beogradskoj publici u galeriji „Artget”, predstavlja prekretnicu u njegovoj karijeri dugoj više od dvije decenije. Kako ističe za „Dan”, izložba koju je pripremio sa koleginicom iz Srbije Milenom Đorđević, otkrila mu je novi put prema dokumentarističkoj fotografiji, koja do skoro nije bila u fokusu njegovog rada.
Postavka fotografija nazvana „Ja” prikazuje svakodnevicu transvestita Vlade i virdžine Đuste – čime su Kalezić i Đorđevićeva osvojili danas izuzetno aktuelne prostore društvenih zbivanja. Riječ virdžina pobuđuje danas druge asocijacije od onih prije 50 godina. Sada je to znatno incidentnija tema, kaže Kalezić.
- Milena i ja smo se bavili prilično intrigantnom temom. Ona je fotografisala transvestita, a ja virdžinu. Tema kojom smo se bavili dotiče aktuelni trenutak. Nije nam bila namjera da nešto afirmišemo ili za nekog navijamo. Fotografisao sam Đustu, a Milena Vladu, svako iz svoje perspektive, pa smo različitosti koje ove dvije osobe predstavljaju spojili u jednu izložbu – objašnjava Kalezić.
Izložba „Ja” nastala je na inicijativu umjetničkog direktora galerije „Artget” profesora Aleksandara Kelića, koji je istakao da je ova postavka jedan od projekata koji je obilježio beogradsku umjetničku scenu prošle godine.
- Njegova ideja su bile izložbe fotografskih dueta. Nije nam nametao temu, već samo predlagao parove fotografa. Naša polazna tačka bila je izložba o Romima, jer smo i Milena i ja već radili fotografije sa tom temom. Međutim, tokom razgovora došli smo na ideju da bi mogli da istražujemo pojavne oblike različitosti. Tako smo došli na ideju da fotografišemo transvestita i virdžinu. Nisam bio na početku oduševljen, no brzo sam shvatio, kao i Milena, da je riječ o neistraženoj oblasti u okviru dokumentarističke fotografije, koja bi mogla biti veoma zanimljiva i nama veoma zahvalna – kazao je on.
Kad su zagrebali po površini ove neistražene teme, bar kad je fotografija kod nas u pitanju, zaintrigirali su se i shvatili da transvestiti i virdžine mogu biti posmatrane i kao lice i naličje.
- Bio sam veoma zadovoljan kada sam vidio da nismo nikog ostavili ravnodušnim. Svjestan sam da uvijek može bolje, i sada da se pripremam možda bih nešto uradio drugačije. U svakom slučaju, to što smo pokazali pobudilo je mnogo interesovanja – komentariše Kalezić.
Nije bilo lako pronaći virdžinu, pa još onu koja želi da se pojavi na fotografijama. Temeljno se pripremao za temu i otkrio da se virdžinom postaje iz niza drugih razloga, a ne samo zato što porodica nema muških potomaka.
- Moja vizija je bila da prikažem ovu pojavu kroz ženu koja je izabrala takvu sudbinu zarad viših interesa – održanja porodice, familije, domaćinstva, a ne kroz tradiciju – objašnjava on. Pored doze intrigantnosti koju je izložba „Ja” imala on napominje da pojava virdžine kod nas gotovo da nije dokumentarno zabilježena, pa se njegove fotografije mogu posmatrati i kao čuvanje jednog dijela naše tradicije od zaborava.S.ĆETKOVIĆ
Otvaranje
vidika
Kalezić još uvijek, kako kaže, sabira utiske koje mu je izazvala ova izložba i njen odličan prijem kod beogradske publike. No, smatra on, najvažnije mu je što mu je ova postavka otvorila poglede i smatra da je kao fotograf došao do dokumentarističke faze.
- Ova izložba me je uvela u neki drugi teren umjetničke fotografije. U odnosu na moje početke, dokumentarna fotografija je bila daleka. Kada vratim film, shvatam da su i fotografije Roma bile dokumentarističke. Sada su u fokusu mog interesovanja ljudi. To je ono što me sada najviše preokupira – otkrio je Kalezić žanr kojim će se baviti u budućnosti.