Roman ,,Ratna sreća”, autora Mihaila Lalića, našeg velikog pisca i akademika, zainteresovani mogu kupiti na kioscima širom Crne Gore samo uz dnevne novine ,,Dan” po cijeni od 4.99 eura. Ovaj roman slika jaku plemensku strukturu i njeno njegovanje u Crnoj Gori. Izdavačka kuća ,,Obodsko slovo” ovim djelom nastavlja svoju ediciju kojom se želi ispraviti nepravda učinjena prema liku i djelu jednog velikana pisane riječi, baš u periodu kada se obilježava stogodišnjica njegovog rođenja.
Iako su u ovom važnom i nadasve zanimljivom djelu mnogobrojni likovi značajni nosioci upečatljivih plemenskih osobina, ne može se zanemariti i sjajna autorova opservacija o njima, dakle ono lalićevsko što mu daje i posebnu čar i književnu vrijednost.
,,Za nastanak i odlike plemenskog života, narator traga za dubokim korijenima – od psoglavskog paleobalkanskog perioda, dačko - tračanskog i dačko - ilirskog do slovenskog, dodajući da ono što se događalo ranijim narodima na prostoru brzačkog plemena poslije se ponovilo i ponavlja”, navodi prof. dr Živko Đurković, u svom tekstu ,,Recidivi plemenskog u `Ratnoj sreći` Mihaila Lalića”. On dalje daje citat iz knjige kojim tu tvrdnju i potkrepljuje, ističući genetsku osnovu brzačkog i svih drugih plemena u Crnoj Gori.
,,Ulazeći u tu mješavinu, koja se vremenom zgušnjavala i otpacima osvajača, oni su u nju unijeli svoje zlobe i podmuklosti, pizme, želje za osvetom, nevjerice i prevare, nesposobnost da se slože - pa su nam sve to zavještali u nasljeđe”, piše akademik Mihailo Lalić u „Ratnoj sreći”.
Profesor Đurković nadalje kaže su preci kao ratnici njegovali kult junaštva, pa da stoga narator slikovito napominje da „mačevi naših junaka imaju dvije oštrice – jedna da udara po bogatašu koji tlači siromaha, druga, da siječe nasilnika i brani nejač. Tim putem se iznad junaštva uzdigao pojam čojstva ili herojstva, to jeste nešto skromnijeg viteštva oplemenjenog idealom zaštite čovjeka”.
Međutim narator traga i za nešto dubljim porivima junaštva, pa dolazi do saznanja, da ono nije samo posljedica, kako kaže autor „nemanja na ispranim krečnjačkim goletima Dinarida”, već je i posljedica nemilosrdne selekcije, koja je odstranjivala ,,sve što je meko, popustljivo ili bezvoljno, sve pitomo, dobroćudno, trpeljivo, debeloguzo i sporovozno”. Mihailo Lalić ističe da je upravo zbog toga ostalo samo ,,ljuto i bodljikavo, agresivno i vrletno, da se bode jedno sa drugim”. Na isti način će, upečatljivo i surovo okarakterisati i svoje pleme Brzake, tako što će reći ,,Tako ćemo i mi Brzaci za sva vremena ostati isti: na zlo brzi kao i prije”.
Kao i ostala djela Mihaila Lalića, i ovo obiluje bogatim u upečatljivim slikama i vizijama o čovjekovim svjesnim i podsvjesnim stanjima, što je jedan od najkarakterističnijih pečata kada je u pitanju književno-umjetnički stil ovoga autora. A.ĆUKOVIĆ
Gube obje strane
,,Povede svoj mali rat, uzdajući se, romantičarski ne na oružje, kojeg i nema; pa kako je svaka ratna sreća podešena da prvo gubi jedna strana, a poslije i ona druga – mi smo morali izgubiti, baš kao i naši protivnici nešto kasnije.” (Odlomak iz romana ,,Ratna sreća” Mihaila Lalića).