Tradicionalni, sada već 48. Hercegnovski zimski salon, biće otvoren u četvrtak, 5. februara u Galeriji „Josip Bepo Benković” u Herceg Novom.
Svečano otvaranje biće upriličeno u 19 časova, kada će se prisutnima obratiti Nataša Tatalović, direktorka Galerije.
Hercegnovski zimski salon, koji se ove godine održava pod nazivom „Nota bene”, učestvuje 23 autora koji su svoje iskaze ostavili ili namjenili u mediju crteža, a po odabiru istoričarke umjetnosti Vladane Spaić Kosić, selektorke Salona.
Ona je objasnila da je upravo to koncept ovogodišnjeg salona, od crteža kao skice, početka studije, pa do variranja konačnog umjetničkog produkta.
Svoju interpretaciju teme dali su: Aleksandar Jestrović Jamesdin, Blažo Kovačević, Damjan Kovačević, Danijela Darmanović Mahmutović, Lana Rakanović, Maja Obradović, Marija Kapisoda, Maša Đuričić, Milka Delibašić, Nada Kažić, Naod Zorić, Natalija Mijatović, Nataša Teofilović, Novica Kovač, Petar Delijević, Predrag Terzić, Srđan Vukčević, Tadija Janičić, Tanja Topuzoska, Tatjana Šogorov, Tijana Kojić, Vladimir Lalić i Vojislav Vojo Kilibarda.
O radu umjetnika odlučivaće stručni, tročlani žiri: Borka Božović, istoričarka umjetnosti i predsjednica žirija, Olivija Ivanović Strugar, likovna umjetnica i Ana Ivanović, istoričarka umjetnosti.
Dobitnici tri nagrade u vrijednosti od 500 eura i jedne nagrade kao prava izložbenog eksponiranja u godišnjem programu ove galerije biće objavljeni na samom otvaranju postavke.
K.Matović
Uvod i ishod
U uvodnom tekstu kataloga, selektorka Spaić Kosić navodi da crtež kao nukleus, kao fundament, ostaje da bude uvod i ishod stvaralačkog rada.
„Sve što dalje treba da se desi je jedan povezani slijed uzajamno uslovljenih činilaca koji emaniraju vezu materije i duha, njihovu interakciju ili povratnu spregu. U tom eksperimentu, slikar može povjerovati da je materija ta koja rješava njegove dileme, socijalnu angažovanost, tematsku povezanost. No, ta dilema, gdje se nalaze odgovori, istrajava u svakom i najmanjem segmentu stvaralačke refleksije i procesa. U daljem ispitivanju, neko će se zadržati na stanju pikturalnih fenomena, tehnološkoj, tehničkoj potki rada, konačno estetičko-plastičkom aspektu, moralizatorsko-didaktičkoj poruci.., a gledaocu će biti važna logična veza koja će ga odvesti do suštine umjetnikovog bića i njegove namjere. Ako studija od skice preko crteža do finalnog umjetnikovog nauma, uzevši u obzir i tehničistiku i materiju, sadrži u svom bilu planove diskurzivnog svijeta komponovane u estetici i funkciji sagrađenog djela, onda ostaje da vjerujemo da finalitet u nastanku građena slike, podrazumjeva još milijardu izražajnih opcija, koje su sazdane u povezanosti oka i ruke samog slikara, njegovoj svijesti da izabere određenu kombinaciju, umjesto one druge, perfin , otkrije metafiziku u rutini kontinuuma stvaralačkog procesa”, zapisala je Spaić Kosić.
)){kind=small}
