Vajar Veljko Lalić iz Beograda iako već decenijama stvara na srpskoj likovnoj sceni, tek se izložbom „Portret snova” prvi put predstavio crnogorskoj likovnoj publici. Izložba skulptura, printova i video radova izložena u podgoričkoj galeriji „Centar” plod je dvogodišnjeg umjetničkog rada ovog skulptora inspirisanog radionicom „Društveno sanjanje i promišljanje”, koju je u njegovom atelje u Beogradu sa 80 ljudi održala psihoterapeut Marina Mojović. Od tada razmišlja kako da materijalizuje san u skulpturu, kaže Lalić. U projekat je uključio ljude iz svog okruženja, prijatelje, poznanike, iz Kruča, u kojima godinama provodi ljeta i ima atelje, zimi iz Ulcinja, Beograda i Podgorice. Među učesnicima ovog svojevrsnog Lalićevog eksperimenta su i Pavle Pejović, Miloš Knežević, Nenad Šoškić, Miloca Bezmarević, Gildo Frione, Staša Šoškić, zatim Prenča Markić, Ana Markić, Marija Pepđonović i Robert Markić.
– Dobio sam poziv Centra savremene umjetnosti Crne Gore i ova postavka je plod izvanredne saradnje sa ljudima odavde. Jako puno ljudi učestvuje u ovoj postavci, iz mog okruženja, iz Kruča, Ulcinja, Podgorice. Učešće ljudi iz mog okruženja u mojim umjetničkim promišljanjima je inače matrica iz koje se razvila potreba druženja sa puno ljudi. To je i prirodni redosljed događaja u mom stvaralaštvu – kazao je on.
Otvarajući izložbu „Potret snova” istoričarka umjetnosti Milica Bezmarević je podsjetila da je Lalić razgovarao sa 59 ljudi iz Podgorice, Kruča, Ulcinja i Beograda, saslušao ih i fotografisao dok su mu govorili neki svoj san. Ono što je zajedničko svima, kazala je ona, bila je iskrenost.
- Poput sakupljača snova, njihove portrete je potom kombinovao, ritmovao, i izložio na ovim svojim skulpturalnim formama, koji u sadejstvu sa ovim izlomljenim prostorom galerije „Centar” koja gotovo da podsjeća na lavirint, savršeno emaniraju početnu ideju sanjanja, meditacije – kazala je između ostalog Bezmarević.
Radovi Veljka Lalića koji je završio vajarski odsjek Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu, gdje je i magistrirao u klasi profesora Nikole Jankovića nalaze u kolekciji Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Muzeju grada Beograda i privatnim kolekcijama. Izlaže od 1974. godine u zemlji i inostranstvu. Radi na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu od 1987. gdje je, 2007. godine, izabran za redovnog profesora.
S.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
