-Čuveni roman Miodraga Bulatovića „Gullo, Gullo” od danas se može kupiti na kioscima širom Crne Gore uz dnevne novine „Dan” po cijeni od 3,99 eura.
Kako bilježi Artur Lundkvist, član Nobelovog komiteta za književnost, u pitanju je „Bulatovićev najriskantniji pripovjedački potez učinjen upravo ovom toliko osobenom, sablažnjivom i zastrašujuće žestokom knjigom. U njoj kao da je pisac htio da nadmaši i sebe i svoje prethodnike beskompromisnim super-realizmom. Bulatović ostavlja daleko iza sebe pisce kao što su Selin i Žene, Arabal i Barouz… Bulatovićeva mašta prevazilazi sve do sada uspostavljene i zamislive. Ona je zadivljujuće očigledna i napadna…”.
Ovaj roman sada je objavljen u izdanju „Štampar Makarija”, „Hercegovina izdavaštva” i „Obodskog slova”.
- Kad se 1983. godine pojavio roman „Gullo Gullo”, književna kritika ga je dočekala sa zluradim podsmijehom. Kao da je i sama jedva dočekala da s kamatom naplati hronični Bulatovićev dalekovidi cinizam. Pričalo se da je Bule konačno završio spisateljsku karijeru, jer eto, nije mogao da smisli nešto pametnije od imaginarnih međunarodnih terorista, koji siju smrt oko sebe opasani eksplozivom. Nema potrebe ni ovdje naglašavati koliko je Bulatović bio ispred svog vremena. Tridesetak godina ranije predosjetio je i anticipirao ovo nemirno vrijeme, u kome francuski specijalci čuvaju Notr Dam od potencijalnih samoubica-terorista, a u isto vrijeme običan svijet osjeća strah dok se u podzemnoj željeznici prevozi sa svojim arapsko-muslimanskim sugrađanima. Daleko prije događaja od 11. septembra 2001. godine – Bulatović je vidio kuda svijet ide, ali ga je malo ko shvatio ozbiljno, pošto je i ovu priču propratio s velikom dozom cinizma i groteske. Ipak, to samo pokazuje kakav je fantastičan književni njuh imao Miodrag Bulatović – podsjetio je Radomir Uljarević, urednik izdanja.
Miodrag Bulatović (1930 - 1991) bio je jedan od najpoznatijih pisaca moderne srpske književnosti. Neredovno se školovao. Gimnaziju je završio u Kruševcu 1950. godine, a na Beogadskom univerzitetu je studirao psihologiju i književnost. Neko vrijeme je radio kao novinar. Bio je romanopisac i dramatičar, sklon mračnim, demonskim vizijama. Njegova slika svijeta je morbidna, a likovi su karnevalski, istovremeno groteskni i tragični. Djela ovog pisca su strani kritičari stavljali u ravan sa djelima Đovanija Bokača, Fransoa Rablea i Migela de Servantesa. Njegova najpoznatija djela su: „Đavoli dolaze” (1955); „Vuk i zvono” (1958); „Crveni petao leti prema nebu” (1959); „Heroj na magarcu” (1967); „Rat je bio bolji” (1969); „Ljudi sa četiri prsta” (1975); „Peti prst” (1977); „Gullo Gullo” (1983). Dobitnik je NIN-ove nagrade.
A.Ć.
Najosobenija pojava
– Miodrag Bulatović je najosobenija pojava u srpskoj, a možda i u nacionalnim književnostima ideoloških društava i socijalističkih država `50. i `60. godina našeg vijeka. U našu, boljševizmom idealizovanu književnost, on je stupio sa jovovskom religijom ljudske patnje – zabilježio je Dobrica Ćosić u tekstu ,,Religija ljudske patnje”.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
