Saradnja u oblasti kulturne baštine test je zrelosti za cjelokupno društvo, kazao je minister kulture Janko Ljumović govoreći o publikaciji „Potencijali kulturne baštine Crne Gore” koja je promovisana preksinoć u Podgorici.
On je naveo da prostorni menadžment institucionalnog djelovanja uključuje proaktivan odnos na nacionalnom, lokalnom i međunarodnom nivou, zatim javni, privatni i civilni sektor, donosioce odluka, ali i samu zajednicu - uključuje stručnjake i publiku, uključuje domaću i međunarodnu javnost, kao i javne oblike finansiranja, ali i međunarodne fondove, te interes biznis sektora da se uključi u proces zaštite.
- Kulturna geografija Crne Gore odlikuje se bogatstvom imena koja svjedoče raznolike civilizacijske vrijednosti i iskustva. Prožimanje kultura jeste izazov interkulturalnosti, o čemu nam najbolje svjedoče umjetnici, publika i različiti artefakti našeg kulturnog nasljeđa. To je prostor uzbudljivog i to je pokretačka snaga našeg identiteta - naveo je on.
On je istakao da je ekonomska valorizacija koja se bazira na kulturnoj baštini jedan od prioriteta Ministarstva kulture i jedan od osnova kulturne politike. Ministar je naglasio da je neophodno otvoriti temu i uloge biznis sektora za promjenu stanja kulturne baštine u Crnoj Gori, kao i što intenzivnije razvijati proces apliciranja za sredstva iz međunarodnih izvora i institucija. „To je posebno izraženo po pitanju sredstava predpristupne pomoći (IPA) iz evropskih fondova, kao sredstava eksternog finansiranja, čiji je stepen iskorišćenosti na niskom nivou”, naglasio je ministar.
Generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu mr Aleksandar Dajković je kazao da vid valorizacije kulturne baštine, povezan sa održivom namjenom i u skladu sa poštovanjem konzervatorskih principa, doprinosi unapređenju, zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, „koja po svojoj osnovnoj funkciji, arhitektonskom izrazu i lokaciji čine neodvojivi dio prostora u kojem se nalaze”.
U okviru prezentacije publikacije „Potencijali kulturne baštine Crne Gore” Dajković je predstavio uspješno realizovan projekat restauracije utvrđenja Besac, za koji je iz državnog budžeta i sredstava Evropske unije obezbijeđeno oko 800.000 eura. Nakon potpune realizacije ovog projekta Centar za kulturu Bar će utvrđenje koristiti u svrhu razvoja kulturnog turizma, naveo je on.
U publikaciji „Potencijali kulturne baštine Crne Gore” predstavljeno je 27 kulturnih dobara i tri potencijalna, koja mogu biti ekonomski valorizovana u turističke, ali i druge svrhe. Riječ je o ostacima gradskih bedema Onogošta u Nikšiću, Ganića kule u Rožajama, „Grand” hotela i bivše „Lokande” na Cetinju, Kanli kule u Herceg Novom, Kući Miroslava Štumbergera u Baošićima, Kuli Baja Pivljanina u Kotoru, Kuli Voltica u Nikšiću, Ljetnjikovcu knjaza Nikole u Nikšiću, Citadeli Ulcinj, Ljetnjikovcu kralja Nikole na Ljeskovcu na Cetinju, Tvđavi Citadela Melazuna u Herceg Novom, Tvrđavi Mogren u Budvi, Sahat kuli u Ulcinju, zatim Sat kuli u Podgorici. U publikaciji su zastupljeni i Slavjanska čitaonica u Dobroti, Stari grad Bar, Tamnica Jusovača na Draču u Podgorici, Forte Mare u Herceg Novom, Tvrđava Goražda u Kotoru, Tvrđava Kosmač u Brajićima, Tvrđava Ribnica u Podgorici, Tvrđava Španjola u Herceg Novom, Utvrđenje Grmožur u Virpazaru, Utvrđenje Nehaj sa Crkvom Sv. Dimitrija u Sutomoru, Tvrđava Lesandro na Skadarskom jezeru, Vladičina kula na Karuču na Cetinju, Utvrđenje Žabljak Crnojevića na Skadarskom jezeru, Zadužbina Ljubatovića sa Crkvom Sv. Dimitrija u Risnu, Zgrada Monopola duvana u Baru i Zgrada zatvora u Kotoru.
S.Ć.