Dan Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, 13. novembar, obilježen je svečanim programom i predavanjem prof. dr Miloša Kovića u prepunoj sali KMS u Podgorici. Na Skupštini Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, održanoj u martu ove godine, jednoglasno je usvojen predlog da Dan Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori bude 13. novembar, dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša, prvog člana Matice srpske sa prostora današnje Crne Gore.
Na samom početku obratila se prof. dr Jelica Stojanović, predsjednik Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori.
- Radosni smo i počastvovani što je za Dan Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori odabran i proglašen 13. novembar, dan rođenja velikana nad velikanima, Petra Drugog Petrovića Njegoša. Sa nadom i vjerom da Njegoš jeste i bude naša matica, kao što je Matica srpska bila Njegoševa matica. On je prvi član Matice srpske sa prostora današnje Crne Gore. I prije nego što je zvanično postao njenim članom, svojim prisustvom upisao se u Maticu još 1834. godine, kada je u „Letopisu Matice srpske” objavljen prikaz knjige „Pustinjak cetinjski”, što je istovremeno prvi tekst o Njegoševom književnom radu, a Njegoš je 1837. godine u „Letopisu” objavio pjesmu posvećenu Lukijanu Mušickom – kazala je, između ostalog, prof. dr Jelica Stojanović ističući da ni Matica srpska ne zaboravlja Njegoša.
U svrhu obilježavanja ovog datuma prof. dr Miloš Ković održao je više nego zanimljivo predavanje pod nazivom „Kosovski zavjet i nacionalni identitet Srba”. Govoreći o kosovskom zavjetu Ković je pokušao, kako je naglasio, da odgovori na dva pitanja: u čemu je tajna kosovskog zavjeta i u čemu je tajna trajnosti predanja koje traje preko 600 godina.
- Od trenutka kada su se vojske rastale na Kosovu polju, od tog trenutka se o Kosovu pjeva, pripovijeda... Od tog trenutka imamo svete kultne tekstove. Samo od 1390. do 1420. godine nastalo ih je deset – kazao je Ković. On je kazao da iako kult godinama mijenja svoje obličje, on istrajava i njegovo jezgro ostaje isto.
- Danas vjerujemo da je nacija, nacionalni identitet nešto moderno. Međutim, današnja, savremena nauka tako ne misli. U savremenoj svjetskoj nauci je sasvim legitimno da su nacije stare – pojasnio je Ković. On naglašava da već u kultu Svetog Save i Svetog Simeona imamo kult o izabranom narodu i predanje o zlatnom dobu. Ističe da je Njegoš u središtu zavjetnog kosovskog predanja.
- Kosovski zavjet je potvrda nečega što zovemo svetosavskim zavjetom, onog opredjeljenja za Carstvo nebesko iz 12. i ranog 13. vijeka. Ako možemo da kažemo da su Sveti Sava i Sveti Simeon dali to predanje, taj mit o porijeklu, o zlatnom dobu, o izabranosti, i ako jesu Sveti Knez Lazar i Kosovska bitka donijeli to predanje i taj kult o svetoj zemlji, o Kosovu i žrtvi, a to su kosovski junaci, možemo da pretpostavimo da su se Srbi konačno konstituisali u zavjetnu naciju – kazao je Ković. On se osvrnuo i na tretiranje kosovskog mita kroz 18, 19. i 20. vijek.
- Vuk je mnogo doprinio obnovi nečega što je kosovska ideja, pri čemu bih rekao da je kod Vuka opširnije ono epsko, ono junačko u kosovskom predanju, nego ono što bismo nazvali zavjetnim, crkvenim ili dominantno hrišćanskim. Ako negdje imamo sintezu onoga što je epsko, junačko i onoga što je zavjetno, hrišćansko, onda je to ponovo Njegoš. Upravo kod Njegoša prepoznajemo tu sintezu i tu ponovo možemo da se pozovemo na Andrića koji kaže: ,,Crna Gora i svijet koji je izbjegao u njena brda bili su kvintesencija kosovskog misterija. Sve što se u tim brdima rađalo dolazilo je na svijet sa refleksom kosovske krvi u pogledu” - pojašnjava Ković ističući da nema značajnijeg umjetnika koji se Kosovom nije bavio čak i u doba socijalizma.
Moderator večeri bio je mr Milorad Durutović, a u muzičkom dijelu programa nastupila je operska pjevačica Tijana Blečić.
A.Ć.


Misao suštinska potreba

Mr Milorad Durutović je pročitao pisma podrške, koja su povodom svečanosti uputili prof. dr Dragan Stanić, predsjednik Matice srpske u Novom Sadu i prof. dr Mladen Šukalo, predsjednik Društva članova Matice srpske iz Banjlauke.
- A da je Njegoševa misao naša suštinska potreba; naša duhovna, ontološka i epistemološka hrana; naša nacionalna osovina; naš estetski i etički ideal, potvrđuje i dosadašnji rad Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori. Podsjećanja radi, mahom u ovoj knjižari, do sada su organizovane desetine okruglih stolova, predavanja i prigodnih manifestacija posvećenih izučavanju Njegoševog djela, i to u vrlo širokom interdisciplinarnom rasponu, od književnih, lingvističkih, istoriografskih, pa sve do filozofskih i teoloških ispitivanja – kazao je on. Durutović je napravio i rezime dosadašnjeg rada Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori.