Centar savremene umjetnosti Crne Gore svojim programima je važna karika kulturnog života ne samo Podgorice, već i Crne Gore. Najviše zahvaljujući svojim likovnim i vizuelnim programima koji se odvijaju u četiri galerijska prostora – Dvorcu Petrovića na Kruševcu, Perjaničkom domu i galerijama „Centar” i „Klub”. Uskoro, CSUCG će se transformisati u Muzej savremene umjetnosti, a kako je na Vladi potvrđeno, zgrada će biti izgrađena u parku nekadašnjeg Vojno-medicinskog centra u Podgorici.
– Mi smo zasad jedini glavni grad u regionu, jedina država koja nema muzej savremene umjetnosti, iako je to svugdje vrlo važna institucija. Čak po nekim istraživanjama, muzeji te vrste u svijetu su prve lokacije, prve destinacije koje turisti traže da posjete kada dođu u neki grad. Muzeji savremene umjetnosti su ne samo ekstremno značajna i važna i dobra podrška za likovnu i vizuelnu umjetnost, nego i značajna turistička ponuda. To je jedna kreativna industrija koja kači mnogo više polja nego što su same likovna i vizuelna umjetnost. Zato je veoma bitno da Crna Gora i Podgorica dobiju jednu takvu instituciju – kaže mr Nenad Šoškić, direktor CSUCG. Formiranje Muzeja savremene umjetnosti je i dokaz potrebe profilisanja institucija kulture u Crnoj Gori, a za što se, kaže Šoškić, lično zalaže.
– Kada je formiran Centar savremene umjetnosti, nastao je spajanjem dvije institucije – Republičkog kulturnog centra i Galerije nesvrstanih, i tada je postavljen širok programski okvir, pa se pored likovne, bavio i pozorišnom, muzičkom umjetnošću, književnošću... U međuvremenu su se formirale neke ustanove kulture, ili su dobile ili će uskoro dobiti svoje zgrade, tako da će se CSU transformacijom u muzej profilisati gotovo isključivo na likovne i vizuelne umjetnosti. Naravno, neće biti zatvorena ustanova kulture ali, posjetioci moraju jasno da znaju što mogu očekivati u Muzeju savremene umjetnosti – kaže Šoškić. Da li je osnivanje Muzeja savremene umjetnosti možda dupliranje ustanova kulture, s obzirom na Galeriju modernih umjetnosti „Dado Đurić” na Cetinju, a koja je takođe formirana da bi se korpus savremene umjetnosti lakše i bolje, jednostavnije prezentovao.
– To je lijepa galerija, ali kao takva ne može da zadovolji potrebe onoga što je savremena umjetnička scena. Moram primijetiti da mi i nakon 70 godina likovne tradicije u smislu formiranja umjetničkih škola, imamo vrlo slične izlagačke prostore kao i prije 60 godina. Ako to znamo, da smo imali i prije 60 godina ove uslove koje imamo i danas, ne može se postavljati pitanje potrebe ili ne. Naravno, dobro je što je država uložila novac i napravila tu galeriju na Cetinju, ali, mislim da Podgorica, kao Glavni grad i administrativni centar, srž crnogorskog društva, prosto ima potrebu za jednom ovakvom institucijom koja neće imati samo prefiks kulturni za građane Crne Gore, nego i za one koji dođu sa strane – pojašnjava Šoškić.
Kako dodaje, posao CSUCG je promovisanje onog što se podrazumijeva pod savremena umjetnost, a da bi se na uspješan način promovisala moraju postojati i adekvatni prostori da se ugosti.
– Teško je baviti se savremenom umjetnošću u prostorijama koji su prilagođeni za izlagačku djelatnost, kao što su trenutno one u kojima mi boravimo. Mi u ovim prostorima radimo lijepe i dobre izložbe, ali smo i limitirani. Muzej savremene umjetnosti treba da odgovori na zadatke koje mu postavlja savremena likovna i vizuelna umjetnost, tako da se nadam da ćemo kad dobijemo zgradu Muzeja savremene umjetnosti moći da pravimo još značajnije i bolje programe, a koji će nam omogućiti da se uvrstimo u mapu svjetskih muzeja i da, zaista ponudimo nešto novo i kvalitetno građanima Crne Gore i onima koji dođu da nas posjete – kaže Šoškić.
Vlada je najavila da će tokom ove godine početi izgradnja Muzeja savremene umjetnosti, a Šoškić kaže da su u Centru već radili na projektu i znaju red veličina, uslovno, kako bi trebalo da izgleda i koliko da bude velik muzej.
– Mišljenje tima CSUCG je da muzej mora biti u dobrom balansu sa onim što je Crna Gora, u smislu da ne bude prevelik, ali da ne bude ni mali, pa da ne možemo ugostiti neku značajnu ili veliku izložbu. Suština stvari je naći dobru mjeru u gabaritima da bude održivo i da ne opterećujemo dodatno državni budžet, nego da se na neki način potrudimo da donesemo još neki novac kojim bismo punili taj budžet. Uradili smo osnovni projektni zadatak, i po tim prvim projekcijama objekat bi trebalo da je velik oko 5.000 kvadrata – kaže Šoškić. Nakon ovog slijedi korak angažovanja kuće koja će dalje razraditi te ideje, a kako bi se mogao raspisati arhitektonski konkurs za zgradu novog Muzeja savremene umjetnosti.
Šoškić kaže da planiraju da konkurs bude javni i međunarodni, a kako bi dobili najbolje ponude i ideje.
– Vlada je donijela odluku o dodjeli zemljišta, i sad čekamo da se stvore uslovi da se uradi planska dokumentacija. Mora se uraditi plan i u njega ucrtati objekat. Onog trena kad se riješi planska dokumentacija onda ćemo tek dobiti urbanističko-tehničke uslove. Ministarstvo održivog razvoja daje saglasnost na plansku dokumentaciju – GUP, i trenutno se vode razgovori između ovog ministarstva, Glavnog grada i Ministarstva kulture, a kako bismo mogli da raspišemo konkurs – pojašnjava Šoškić.Ž.J.


Iz budžeta 800 hiljada eura

CSUCG i dalje radi na svojim redovnim planovima i programima izlagačke djelatnosti, ali i onima koja se tiču konzervacije i restauracije umjetnina iz njihovog fundusa. Za to imaju potrebne tehničke uslove – opremljene radionicu i depo, zahvaljaujući restauraciji i renovaciji prostora CSUCG posljednje četiri godine. Nada se da će u novoj zgradi Muzeja dobiti još bolje uslove za ovaj dio poslova. Ove godine budžetom im je opredijeljeno 800 hiljada eura, ali, to je za kompletno djelovanje. Na programe odlazi manji dio.
– Kad su u pitanju programi, fokusirali smo se da imamo nekoliko programa internacionalnog karaktera, pa smo se trudili i trudimo se da dovedemo neke važne umjetnike, kuratore, i da zaista ponudimo publici u Podgorici najaktuelniju likovnu umjetnost. Naravno, mi ne možemo permananentno nuditi aktuelne svjetske programe jer to košta. Ali, uspjeli smo da podignemo nivo programa, i planiramo da ga održimo, pa i unaprijedimo – kaže Šoškić. Kada je riječ o domaćim umjetnicima njihove izložbe najprije prolaze konkurs. Za ovu godinu već su poznati izlagači, a trenutno rade programe za 2019. i 2020. godinu. Takođe, ove godine pomoći će i prezentaciju naših likovnih umjetnika u Bugarskoj.