U Perjaničkom domu na Kruševcu početkom nedjelje otvorena je izložba „Off the Road” umjetničke grupe koja okuplja umejtnike iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine/Republike Srpske. Riječ je o Nemanji Golijaninu, Mirzi Dedaću, Tijani Radenković i Saši Tatiću (Srbija), Lidiji Delić, Nikoli Kekeroviću i Miloj Panić iz RS, i Tadiji Janičiću i Ivanu Šukoviću (Crna Gora). Oni su nam se predstavili instalacijama, fotografijama i crtežima.
Putujuća izložba „Off the Road” istražuje potencijal kulturnih kodova savremenog nomadskog stanja u kojem živimo kroz niz insularnih umjetničkih postupaka. Kroz svoje različite pristupe i različite glasove, koje odlikuje ili umjerena osjetljivost prema kontekstu djelovanja ili njen nedostatak, ovoj grupi od devet umjetnika i umjetnica mlađe generacije u fokusu se nalazi globalizovana tranzicija XXI veka, zapisao je u tekstu za katalog ove izložbe istoričar umjetnosti Miloš Zec, koji je naglasio da je ova izlozba, nastala u organizaciji grupe „Klaster ars” iz Beograda. Ova izložba je izraz potrebe za regionalnom saradnjom da bi se ostvarili kontakti među umjetnicima koji nemaju priliku često da sarađuju, posebno onih mlađe generacije koji tek stupaju na umjetničku scenu, naglasio je Mirza Dedać..
– Dijelimo isti kulturni prostor i ova izložba se bavi onim što nam je blisko, a to su migracije. Za nas one nisu neka novost. Jer svi ovi umjetnici su se rodili ili rasli u vrijeme kad se naša zajednička bivša zemlja raspadala. I ova izložba je dokument o njihovim životima, od kojih su neki bili prinuđeni zbog politike i rtova da idu u izbjeglištvo i sele se.
Postavka „Off the Road” već je izlagana u Beogradu, a nakon Podgorice trebalo bi da bude prikazana i u Banja Luci. Takođe, kaže Dedać, plan je i da se umjetnička grupa i postavka proširi umjetnicima i radovima iz šireg eks, jugoslovenskog područja.
– Moj rad je pogled na istoriju iz ličnog ugla. Na slici je moj djed koji je služio u srpskoj vojsci u Prvom svjetskom ratu i koji je stigao čak do Solunskog fronta. Ipak, nisam želio da pričam o svom djedu, ovo je priča koja ima širi kontekst, i koja govori o političkom identitetu. Za mene je zanimljivo da je on rođen na Kosovu, u vrijeme Osmanskog carstva, koje uoči rata postaje teritorija Srbije, a zatom kraljevine SHS, pa Jugoslavije. I nakon promjena granica i država moj djed umire u SFRJ. Ovo je rad o tome kako okolnosti koje ne možemo da kontrolišemo određuju naš identitet. Ovaj rad propituje i sve naše nacionalizme - kazao je Mirza Dedać.
Nemanja Golijanin, umjetnik iz Beograda, kojeg smo imali prije dvije godine priliku da vidimo u galeriji „Centar” predstavio je rad koji nema direktno veze sa ratom. On problematizuje takođe sudbinu svog djeda. Rad „Moj deda iz Kine” je nastao iz Golijaninovog porodičnog konteksta. Ovaj rad podsjeća na to da je njegov djed bio trgovački putnik koji je često putovao u veliku azijsku zemlju iz koje je donosio brojne predmete i fotografije od kojih neki čine postavku.
– Intervencija koja osavremenjuje moj rad je crtež, moj autoportret na kojem sam ja sa kosim očima. Tako sam osvježio moje sjećanje na djetinjstvo – kazao je umjetnik.
Izložba u Perjaničkom domu se može pogledati do 31. avgusta.
S.Ć.