Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivšeg savjetnika u ambasadi Crne Gore u Briselu Predraga Stamatovića, generalnog sekretara Zajednice opština Crne Gore Refika Bojadžića, nekadašnjeg člana borda direktora Elektroprivrede Crne Gore Borisa Buškovića, nekoliko službenika Ministarstva finansija i lica koja su osumnjičena da su izdajući nezakonitu garanciju za dodjelu državne pomoći kompanijama Nebojše Boškovića, oštetili državu za više od 20 miliona eura u sličaju „Primorka”, potvrđeno je „Danu” u Vrhovnom tužilaštvu.
Ovaj posao potpisao je tadašnji potpredsjednik Vlade Igor Lukšić koji se nije našao među osumnjičenim jer je, kako piše u tužilačkom aktu, spornu garanciju potpisao na osnovu zaključka tadašnje vlade, donijetog na osnovu nezakonitog rješenja Komisije za dodjelu državne pomoći.
Grupi od šesnaest optuženih na teret se stavljaju krivična djela – zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba ovlašćenja u privredi putem podstrekavanja i putem pomaganja i zloupotreba službenog položaja, izvršenih na organizovan način.
Među optuženima su i slovenački državljanin Črtomir Mesarič i srpski državljani Svetozar Marković i Milenko Marković, zatim vlasnik Krisma grupe Nebojša Bošković, njegova supruga Biljana, Vinka Marović, Sonja Bećović, Šefik Kurtagić, Mitar Bajčetić, Darko Konjević, Irena Mijanović i Vukica Perović.
U optužnici koja će narednih dana biti dostavljena Višem sudu u Podgorici na provjeru se navodi da je crnogorska vlada 2010. dala saglasnost za kredit zaključen između NLB Montenegro banke AD Podgorica i preduzeća Melgonija primorka iz Bara u iznosu od četiri miliona eura, za kredit od 14,4 miliona eura, koji je podignut u NLB banci. Za kredit je, osim vladinih garancija, založena i kompletna imovina preduzeća Primorka, čijim radnicima je bio i namijenjen.
Međutim, sredstva kredita usmjerena su kao pokriće i obaveze za potrebe firmi koje pripadaju Nebojši Boškoviću, Krisma motors, u iznosu od 2,77 miliona eura. Krismi trejd je preusmjereno 6,55 miliona, a Primorki 5,07 miliona eura, dok radnici nijesu isplaćeni iako je kredit bio namjenski, odnosno za servisiranje zaostalih zarada radnika, povezivanja radnog staža, izrade socijalnog programa, obaveze prema dobavljačima.
Bošković se tereti da je zajedno sa bivšim direktorom NLB banke Mesaričem, osmislio kriminalni plan da se preko njegovih firmi Krizma trejd, Krizma motors i Melgonija primorka, u programiranom stečaju Primorke, kupi imovina tog preduzeća po povoljnim uslovima.
Kupovina bi se finansirala na osnovu kredita koji je obezbijedila NLB banka, a zahvaljući neistinitim prikazanim finansijskim stanjem u navedenim preduzećima i prikazivanjem da će se namjenski kredit koristiti za oživljavanje proizvodnje u Primorci i isplatu obaveza radnicima, uspjeli su da izdejstvuju i državnu pomoć od Vlade u vidu garancija od četiri miliona eura.
Osim ovih garancija, založena je i cjelokupna imovina Primorke objekti, oprema i zemljište površine 66.000 kvadrata koje je u stvari u vlasništvu države. Pošto kredit nije vraćan uredno, banka je aktivirala garancije i hipoteku i na taj način postala vlasnik zemljišta, opreme i objekata bivše Primorke u vrijednosti od 15.000.000 eura, kao i vladine garancije u iznosu od četiri miliona eura.
Bošković je imao zadatak da osnuje fiktivno preduzeće u inostranstvu, preko kojeg bi realizovao kriminalni plan i pronađe osobe koje bi sastavljale dokumentaciju sa neistinitom sadržinom. Zadatak Črtomira je bio da kao direktor NLB banke odobri sporni kredit i obezbijedi kontakte u Ministarstvu finanasija u cilju dobijanja državne pomoći radi realizacije kriminalnog plana.
U tome su im pomogli tadašnji službenici Ministarstva finansija Predrag Stamatović, koji je bio šef kabineta ministra finansija, Boris Bušković, Sonja Bećović, Šefika Kurtagić, kao i članovi komisije za kontrolu dodjele državne pomoći Mitar Bajčeta, Refik Bojadžić, Darko Konjević i Vukica Perović. Oni su omogućili da Primorki bude dodijeljena pomoć koja nije utrošena na isplatu radnika, kako je planirano, već za pokrivanje gubitka Boškovićevih firmi.
Članovi pomenute Komisije, osim što su odborili spornu pomoć, nijesu izvršili ni naknadnu kontrolu koju su zakonom bili dužni da urade i time obezbijedili imovinsku korist od 2.122.045 eura firmi Krizma trejd.
Stamatović i Bušković su sačinjavali i potpisivali obrasce za dobijanje državne pomoći, iako za to nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi
U dokumentu se objašnjava da je Sonja Bećirović kao savjetnik ministra finansija davala uputstva službenicima Odjeljenja za pripremu državne pomoći na koji način da pripreme mišljenje kojim bi se odobrila pomoć iako za to ne postoje uslovi, dok je Šefik Kurtagić u ime tog odjeljenja pripremio dokumentaciju da se, mimo propisa, dodijeli državna pomoć Boškovićevim kompanijama Krisma motors, Krisma trejd i Melgonija primorka. Bošković je preko Črtomira Mesariča od NLB banke dobio novac za navodno oživljavanje kompanije Primorka i isplatu otpremina radnicima koji ostaju bez posla, ali je novac koristio za vraćanje kredita svojih prezaduženih firmi od kojih se ta banka nije mogla naplatiti.
Bračni par Bošković su lažno prikazivali i prikrivali stanje i rezultate u poslovanju Primorke, kako bi dobili državnu pomoć u čemu su im pomogli i državni službenici. 2. juna 2014. godine u preduzeću Melgonija primorka proglašeno je bankrotstvo, nakon čega je realizovana hipoteka na imovinu bivše Primorke, koja je bila upisana kao obezbjeđenje kredita.
Time je, piše u optužnici, realizovan kriminalni plan na štetu države Crne Gore u iznosu od oko 21 milion eura.
VJ.D. – M.V.R.
Viši sud na potezu
Portparol Višeg suda u Podgorici Aida Muzurović saopštila je da optužnica u slučaju „Primorka” do juče nije stigla u Viši sud te da će ukoliko se to desi javnost biti blagovremeno obaviještena, a ročište za njenu provjeru zakazano u zakonskom roku.
Stamatović podmetnuo nezakonito rješenje
U dokumentu tužilaštva objašnjava se da je potpredsjednik izvršne vlasti garanciju potpisao na osnovu zaključka tadašnje vlade, donijetu na osnovu nezakonitog rješenja Komisije za dodjelu državne pomoći. Predsjenik Vlade tada je bio Milo Đukanović.
Predlog koji je iznio na Vladi, Lukšiću su pripremili njegov bivši savjetnik, tada šef kabineta Predrag Stamatović i predsjednik i članovi Komisije Mitar Bajčeta, Refik Bojadžić, Darko Konjević, Irena Mijanović i Vukica Perović, koji su osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja.