Manifestacija Podgoričko kulturno ljeto programom naslovljenim „U gostima kod umjetnika”, u sklopu kojeg je održano nekoliko dešavanja „iskočilo” je iz uobičajene šeme kulturnih i njima srodnih događanja. Tako je u Berima, u prelijepom ambijentu, dvorištu kuće - ateljea i vinarije slikara Vučića Ćetkovića i njegovovog brata od strica Vuka Ćetkovića, prof. Habib Lešević, uz pomoć moderatorke Vanje Madžgalj, direktorke Britanskog savjeta, održao predavanje. Leševićevo izlaganje bilo je naslovljeno „Kreativne industrije: izazovi i prilike za razvoj pod uticajem novih tehnologija i globalizacije”, i bilo je uvod u panel diskusiju. Takođe, održan je i koncert džez pijaniste Enesa Tahirovića i pjevačice Maše Vujadinović. Naravno, uz degustaciju vina iz Beri, iz vinograda Ćetkovića. A, svi prisutni imali su priliku i da posjete Ćetkovićev atelje i vide njegove slike u sasvim drugačijem okruženju. Inače, ovaj program Podgoričkog kulturnog ljeta održan je u saradnji NVO Art Link i Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada i Art&Wine House-a.
Kako nam je rekao Lešević, inovator, preduzetnik, profesor na visokim školama i univerzitetima u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, osnivač veoma progresivne kompanije KNTXT, koja se bavi integralnim razvojem pojedinaca, organizacija i zajednica kroz obuke, treninge i preduzetničke projekte, istakao je da se osjeća privilegovanim što može održati predavanje publici zainteresovanoj za ovu temu.
– Predavanje sam bazirao na pitanju promjena socijalnih i ekonomskih struktura, i to ne samo u Crnoj Gori, već uopšte u svijetu, i o tome ne samo koliko kreativne industrije utiču, već koliko su same uzrok -pokretač tih promjena i koliko ih „guraju” naprijed, koliko utiču na pojačanje biznis kapaciteta neke zemlje – rekao je Lešević.
Na pitanje koliko su promjene uslovljene kreativnim industrijama uopšte primjenjive, prof. Lešević odgovara da Crna Gora ima sve što je potrebno da izgradi, razvije i krene naprijed na jedan dobar način, da čak i premaši očekivanja, odnosno da se pokaže da je promjena moguća, da su stvari dostižne i da su ljudi ovdje sposobni za tako nešto, za promjene.
A, što bi konkretno u Crnoj Gori pokrenuo kada su u pitanju kreativne industrije, i što je danas u svijetu možda najprofitabilnije, Lešević kaže za „Dan”:
– Mislim da se Velika Britanija može posmatrati kao zemlja sa veoma razvijenim sektorom kreativnih industrija, a pritom je i ekonomski veoma moćna zemlja, i tu je dala veliki doprinos, kao i zapadna obala SAD, ali, recimo mnogo je zanimljivije posmatrati zemlje kao što su Nigerija, Tanzanija, čija tržišta kreativnih industrija tek nastaju, dok im ekonomija nije mnogo razvijena. Ali, recimo kod njih se rapidno razvijaju filmska industrija, muzička industrija, medijska produkcija i distribucija – kaže Lešević. No, dodaje on, nije čak ni bitno gdje odlučite da pokrenete svoju priču, a odličan primjer je za to mala radio stanica, koja je smještena u veoma deprimirajućem, siromašnom dijelu Londona, no, koja je za kratko vrijeme uspjela da dostigne brojku od 1,5 miliona slušalaca širom svijeta. „Zato, potrebno je da mi odavde počnemo da vjerujemo u sebe i svoje mogućnosti, jer, očigledno je da imamo potencijal na kome se može graditi i raditi”, naglašava prof. Lešević.
– Mislim da je sasvim očigledno da bi se u Crnoj Gori trebalo krenuti od eko turizma i nekako povezati različite festivale i s njima ostale kreativne industrije. Jer, na taj način ne samo da koristimo već dostupne resurse već istovremeno razvijamo i ostale potencijale. Mislim da bi se mnogo što moglo učiniti i kada je film u pitanju, jer stvaraoci s Balkana su visoko pozicionirani u svijetu, njihovi kvaliteti i potencijali, to se naročito odnosi na filmove s ovog područja snimanima `80. i `90. godina. A, mnogo se cijene i savremeni, aktuelni filmski stvaraoci s ovog područja. Mislim da je ovdašnji ljudski potencijal fenomen sam za sebe – kaže Lešević.
Dodaje da to može reći bez ustručavanja s obzirom na to da je predavao i u Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji.
– Ovdje sam srećom održao predavanje na Ekonomskom fakultetu po pozivu prije neku godinu, i iskreno, bio sam oduševljen inteligencijom, otvorenošću, brzim načinom razmišljanja, kao i humorom studenata, sa svim onim što je na veoma visokom nivou i što može parirati ravnopravno bilo kome u Evropi. Veoma je važno da shvatimo što imamo, da imamo potencijal, naročito kada su mladi ljudi u pitanju. Želim da ispričam jednu anegdotu odavde. Pitao sam studente što oni misle o promjenama, transformacijama, kada će one nastupiti? I, onda mi je jedna veoma mlada i lijepa studentkinja, zahvalila na predavanju koje pokazuje da promjena jeste moguća, na što sam ja dodao – vi ćete to promijeniti, a ona je kao iz puške rekla – u narednoj generaciji. I mislim da je ovaj način razmišljanja ono što nas reprezentuje. Zato, mislim da moramo stvoriti mogućnosti i pobijediti strah koji imamo od nepoznatog i neuspjeha – naglasio je Lešević za „Dan”.Ž.J.

Iskoristiti mogućnosti

Kako nam je rekao slikar Vučić Ćetković koncept Art&Wine House prošle godine pokrenuo je bratom od strica Vuka. Leševićevo gostovanje nije prvi ovakav događaj koji su organizovali, spajajući umjetnost – slikarski atelje, ekonomiju i turizam – porodična vinarija. Ovo je prostor koji koriste za organizaciju različitih tematskih večeri, predavanja, koncerata, a planiraju i da ne samo predstave ono što oni znaju, već i da uljkuče druge kreativne i sposobne ljude.
– Iskustvo koje sam stekao vani pokušavam prenijeti kod nas, jer, siguran sam da imamo mnogo prilika i mogućnosti koje možemo iskoristiti i upotrijebiti za promociju onoga što radimo, ali i kao mogućnost da drugim mladim ljudima, kreativcima, stvaraocima, predstavimo i prenesemo iskustvo iz naših karijera – rekao je Ćetković. „Jer, postoji mnoštvo mogućnosti i treba ih iskoristiti”, kaže Ćetković, dodajući da se to naročito odnosi na umjetnost.

Potrebno razvijati vještine za ekonomiju 21. vijeka

Vanja Madžgalj, direktorka Britanskog savjeta podsjeća da su čak prije 13 godina počeli da se bave pitanjem kreativnih industrija u Crnoj Gori, kroz program „Kreativna Podgorica”. Jer, dodaje Madžgalj, kreativne industrije su sektor s najbržim rastom kreiranja novih radnih mjesta. A, s pojavom novih tehnologija i tehnika kreativne industrije su dobile novi potencijal i mogućnosti za razvoj, naročito pojavom interneta, što se naročito ogleda u brzom protoku i brzom pristupu informacijama i znanju, kao i brzom pristup globalnom tržištu.
– Razvojem vještina potrebnih za globalnu ekonomiju 21. vijeka, kao što su digitalne vještine, kulturne, vještine komunikacije..., treba potencirati zajedno s razvojem kreativnosti, kako bi mladi ljudi svoju kreativnost iskoristili za pokretanje i razvoj sopstvenog biznisa konkurentnog na globalnom tržištu – rekla je Madžgalj. Kao pozitivan navodi primjere Vučića Ćetkovića i prof. Habiba Leševića.