Omaž akademiku Žarku Đuroviću, povodom devedeset godina života, upriličen je u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, u Podgorici. O djelu akademika Đurovića govorili su: Pavle Pejović, Zuvdija Hodžić i Niko Martinović.
– Gete je tvrdio da je pravom piscu iskustvo urođeno. Na takvo, urođeno i naslijeđeno iskustvo, Žarko Đurović je oslonio empirijsko, to jest životno, koje je sticao devet decenija – kazao je, između ostalog, akademik Zuvdija Hodžić. On je pojasnio da je Đurović vaspitavan u duhu visokih etičkih nazora crnogorskog naroda, te da je njegov boravak na Golom otoku ostavio velike posljedice na budućeg pjesnika.
– Spas je tražio i našao u pisanju stihova, najprije onih nadahnutim zavičajem, tim bašlarovskim rečeno „našim prvim kosmosom”, vezom sa toplinom rodnog doma, predjelima djetinjstva, najbližima i najvoljenijima, majkom, zvjezdanim noćima pod čudesnim Ostrogom. Objavio je oko pedeset knjiga poezije koje je žanrovski, tematsko-motivski teško odrediti – kazao je, između ostalog pisac Zuvdija Hodžić. On je dodao da su Đurovićeve pjesme slobodne fakture i čvrste strukture, naglašenog lirskog tonaliteta, fluidne, cjelovite i koherentne forme, semantički slojevite, leksički bogate, asocijativne i refleksivne.
– Zadivljuje pjesnikova smjelost da figurativnim obrtima, neobičnim i neočekivanim spregama i odnosima riječi, sintagmama i simbolima stvara poetska ostvarenja zavidnih estetskih vrijednosti. Ne znam crnogorskog pjesnika izuzev Zogovića koji kao Đurović umije da neobičnim spojevima riječi omogući poeziji da se iskaže i oslobodi semantičke potencijale. Sve je alhemija, misterija i mašta – kazao je, između ostalog, akademik Zuvdija Hodžić. On je kazao da je Žarko Đurović samosvojan i svoj, autentičan pjesnik. Akademik Niko Martinović je govorio o Đurovićevoj knjizi „Put u jesam”.
– Autor žanrovske raznovrsnosti, esejist, hroničar, feljtonist, kritičar, dominantno pjesničkog personaliteta i ovdje pjesmotvorno eksplicira sve suštastvene elemente autonomnog poetičkog koncepta registrovanog sa izvjesnim modifikacijama. On pravi radikalan otpor od tradicionalističkih poetičkih kanona – kazao je, između ostalog, u svojoj besjedi Niko Martinović.
Akademik Pavle Pejović je publiku upoznao sa biografijom akademika Žarka Đurovića. Žarko Đurović rođen je 24. novembra 1928. godine u Bogmilovićima (Danilovgrad). Osnovnu školu učio u Novom Pazaru i Trebinju, a gimnaziju u Trebinju, Danilovgradu, Nikšiću i Beogradu, gdje je maturirao 1948. godine. Studirao je jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Učesnik je Narodnooslobodilačkog rata. Godine 1949. i 1950. proveo je na Golom otoku. Objavio je preko šezdeset knjiga poezije za odrasle i djecu, proze, književne kritike i esejistike i hronika sa istorijskom tematikom. Autor je brojnih putopisa iz zemlje i inostranstva i više scenarija za dokumentarne filmove. Objavio je preko 3000 jedinica – kritika, ogleda, eseja, recenzija, polemičkih tekstova, putopisa i slično. Član je Udruženja književnika Crne Gore i Crnogorskog udruženja pisaca za djecu i mlade. Predsjednik je Odbora za književnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u više mandata. Za vanrednog člana CANU izabran je 6. decembra 1996. godine, a za redovnog 12. decembra 2003. godine. Stihove iz Đurovićevih knjiga čitao je glumac Danilo Čelebić.A.Ć.

Priznanja

Za književni rad Žarko Đurović dobio je brojne nagrade i priznanja. Među njima su: Trinaestojulska nagrada, Nagrada za životno djelo namijenjeno djeci, Nagrada „Marko Miljanov” za najbolju knjigu godine u Crnoj Gori, Nagrada za najbolju satiričnu knjigu godine na jugoslovenskom prostoru, Nagrada „Stara maslina” za ukupno dječje stvaralaštvo, Nagrada UKCG „Makarijevo slovo” za ukupno književno stvaralaštvo. Vlada Crne Gore dodijelila mu je status istaknutog kulturnog stvaraoca. O njegovom književnom stvaralaštvu održan je simpozijum 1998. godine u Plužinama, u okviru festivala „Pjesnička riječ na izvoru Pive”, na kome je uzelo učešća 16 poznatih književnih kritičara.