Revizorske komisije do sada završile posao u Etnografskom i Umjetničkom muzeju, saopštio je predsjednik Državne komisije dr sc Radomir Jurić predstavljjući na konferenciji za štampu na Cetinju treći polugodišnji izvještaj Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije JU „Narodni muzej Crne Gore”.
– U izvještaju piše da nedostaje 106 predmeta u Etnografskom muzeju i 25 u Umjetničkom muzeju – rekao je Jurić.
On je naglasio da posao u ostalim muzejskim jedinicama mora biti završen do 26. jula nakon čega imaju još tri mjeseca da naprave svoje konačne izvještaje.
– A, do početka decembra mi moramo napraviti četvrti izvještaj, sve to sravniti i podvući crtu i vidjeti što je sve bitno i na koji način je nestajalo, ako je nestajalo i zašto je nestalo. Predani smo da posao završimo u roku bez obzira kakav će rezultat biti, a sve prema propisima Crne Gore – rekao je Jurić.
Prema riječima člana Državne komisije Slavka Burzanovića utvrđeno je da je određeni broj predmeta za koji se spekulisalo da nedostaju ipak u Državnom muzeju, ali on nije mogao da precizira o kojim predmetima se radi.
– U izvještaju koji je radila radna grupa postoji spisak tih predmeta ali se ja sada ne bih usudio da pojedinačno navodim kako ne bih nešto izostavio ali možemo dostaviti u nekom razumnom roku. U tom smislu apelujem na novinare da sa određenim uvažavanjem i poštovanjem institucija se odnose i plasiraju informacije i nakon provjera – rekao je Burzanović.
Iz Državne komisije je takođe saopšteno i da su jedine primjedbe na dosadašnje forme izvještaja bile tehničke prirode i da su nedostaci uklonjeni u najkraćem roku.
Novinarima se nakon konferencije u Ministarstvu kulture obratio zaposleni u Narodnom muzeju Aleksandar Berkuljan, koji je i podnio krivičnu prijavu zbog nestanka muzejskih predmeta iz te institucije, a kojem nije bilo dozvoljeno da prisustvuje konferenciji. On je kazao da mu je zvanično saopšteno da se ne nalazi na spisku novinara.
– Na spisku novinara nije bila ni čitava ekipa iz Narodnog muzeja koja je mogla da uđe, ali jedino ja nijesam – rekao je Berkuljan.
On je, kako je kazao, htio da pita Jurića i članove državne komisije koliki je nivo korektnosti, makar što se tiče izjašnjenja koje su na njegov zahtjev dali iz Istorijskog muzeja i arhivsko-bibliotečkog odjeljenja.
– To je set podataka koje je neko namjerno izbrisao iz skraćenog izvještaja koji je predstavljen Vladi Crne Gore. Izjašnjenje, moj upit i tako dalje, a nalaze se u Jurićevom izvještaju. Znači, ono što može svako provjeriti. Razlika je u sadržaju Izvještaja koji je predstavljen Vladi i onoga što piše u takozvanom originalnom Jurićevom izvještaju koji je objavljen dan kasnije. Dakle, Vladi je predstavljena skraćena forma u kojoj je izbačeno sve ono na čemu sam ja insistirao i po osnovu čega su Istorijski muzeji i arhivsko-bibliotečko odjeljenje dali izjašnjenje koje se tiče kumulativno od, recimo, pet do sedam hiljada jedinica, a možda i više. Izostavljanje bitnih činjenica iz službenih spisa i službenih akata ovog tipa, po meni, predstavlja zloupotrebu zbog čega će to imati određene pravne konsekvence – rekao je Berkuljan.
– Htio sam da postavim još neka pitanja što se tiče kompletnosti izvještaja Etnografskog muzeja, jer u dokumentaciji koja je njima dostavljena, koja je korišćena i iz koje je crpljeno i ovo sada prezentovano, notiran je manjak numizmatike, makar 14-15 komada, pa se pitam zašto i to nije ušlo u taj izvještaj o manjkovima. Toga ima mnogo – zaključio je Berkuljan. Z.P.

---

Gdje je ukradeno, a gdje neinventarisano blago iz Narodnog muzeja
Berkuljan je rekao novinarima i da je htio da pita zašto su se iz Istorijskog muzeja izjasnili samo o osam pištolja kada „na spisku ima preko 30 komada naoružanja što ukradenog, što sa prepravljenim brojevima koje je neko podmetnuo na mjesto onoga što je nekada bilo inventarisano”.
– Takođe, imao sam i pitanja u vezi sa Umjetničkim muzejem kao što su neke slike koje su poklonjene. Nijesu inventarisane, nijesu nigdje zavedene. One jesu bile u muzeju, poklonjene su ali nijesu konstatovane kao manjkovi. Ima tu još milion nedoumica – kaže Berkuljan.
On je naglasio da se slike ne čuvaju samo u Umjetničkom muzeju nego i u drugim muzijima, „a, u tom istom izvještaju pominje se i neka knjiga o krađi kulturnog blaga iz 1995. godine gdje se, pored ostalog, notira i pljačka osam slika Pera Počeka koje do sada niko nije prijavio”.



”Notiran je manjak numizmatike, makar 14-15 komada, pa se pitam zašto i to nije ušlo u taj izvještaj o manjkovima. Toga ima mnogo, poručio je Berkuljan