Na 17. Trgu od knjige u Herceg Novom, preksinoć je predstavljena zbirka poezije „Reci i ja ću biti”, izraelskog pjesnika
Amira Ora. O knjizi je govorio
Gojko Božović, urednik IK „Arhipelag”, dok je stihove čitala prevoditeljka i književnica
Vida Ognjenović. Pored Ognjenović, neke od pjesama u pomenutoj zbirci, preveo je
David Albahari.
Božović je naglasio, da Orova poezija posjeduje dvije dimenzije.
– Najprije je to osjećanje kulture, jer gotovo svaka njegova pjesma polazi od nekog kulturno istorijskog detalja ili epizode etničkog pamćenja ili opšteg pamćenja kulture, a onda se taj detalj, ta epizoda ta izabrana pojedinost naseljava u iskustvo čitaoca i onda to iskustvo postaje dio naše svakodnevice.
To je rijetko i naročito pjesnikovo umijeće da ključna pitanja modernog vremena, samjerava kroz istoriju trajanja.
Druga dimnenzija njegovog pjesništva je pitanje osjećanja vremena i to je ta neobično razuđena vremenska osa, koja se kreće od najranijih mitova čovječanstva, starog Jerusalima, antičkih vremena, preko stare i moderne istorije, do holokausta i svakodnevice, kazao Božović.
On je nadalje istakao, da Or snažno ispituje jezik i misiju poezije. Naglasio je, da kroz jezik, Or priziva eho, kao glas svih vremena i kultura, uključujući i glas modernog čovjeka.
Amir Or je poručio, da mu je veoma drago što se nalazi u Herceg Novom i na Trgu od knjige, mjestu gđe je literatura dobrodošla. On je čitao stihove na hebrejskom, a Vida Ognjenović, na srpskom jeziku.
Ognjenović je ocijenila da je Or dosljedan u velikom povjerenju u moć jezika, pišući otvorenu, razuđenu, živu, raznoliku pjesmu, čas vrcavu rugalicu, čas zagonetnu, čas ogoljenu, čas erotski razigranu, čas stišanu, sjetnu ili gorku.
- Pjesma Amira Ora se kreće s onu stranu prvog pogleda, jer on svojom poezijom zapravo neprestano odgovara na surovi izazov neiskazivog. Pred nama je dakle, pjednik, totalne pjesme, ocijenila je Ognjenović.
K.Matović
Predstavljen roman „Pomor i strah” Vuleta Žurića„Pomor i strah”, roman
Vuleta Žurića, pored autora, publici je približio književni kritičar
Muharem Bazdulj.
Kako je pojasnio Žurić, on se u svom romanu bavi epidemijom kuge u Sremu, odnosno pripovijeda o mukama žitelja Iriga da savladaju bolest,koja je ih je zadesila potkraj 18.vijeka.
- Vješto uplićući istorijske događaje i likove u radnju i služeći se autentičnom leksikom i govorom ondašnjeg srpskog življa na granici Austrije i turske, pisac uspijeva da na privlačan način, uprkos teškoj temi, dočara vrijeme i običaje jedne prohujale epohe.
Intrigantan roman, koji poput srodnih književnih alegorija, kap što su Kamijeva „Kuga”, Pekićevo “ Besnilo” ili Saramagovo “ Slepilo”, ispituje granice ljudskosti u nevoljnim vremenima, kazao je Bazdulj. Žurićev roman, okarakterisao je kao istorijsku metafikciju. Žurić, je kazao, da mu je rad na ovom romanu, otvorilo mogućnost da piše o istorijskom događaju, a istovremeno progovori o savremenom društvu i sebi.
)){kind=small}
