Himnama Poljske i Crne Gore, izložbom „Borba i stradanje: poljski građani za vrijeme Drugog svjetskog rata“ u Galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ i nastupom gitarskog dua Srđan Bulatović i Darko Nikčević u Crkvi Sv. Duha, u Kotoru su preksinoć otvoreni „Njegoševi dani“. Posvećeni su izuzetno značajnoj, velikoj, neiscrpnoj i veoma bolnoj temi antifašizma.

– Bolna, jer podrazumijeva podsjećanje na zločine fašizma i izopačenje čovječnosti kakvo svijet nije vidio ni prije ni poslije. Njegoševo ime je neraskidivo povezano sa svim oblicima aktivnog otpora zlu, pa će pod okriljem njegovog moćnog imena slavisti obrađivati antifašistički diskurs... Aktivan otpor zlu je osnovno načelo Njegoševe etike, zato je ove godine revolucija, kao suprotstavljanje zlu, jedna od naših tema. Nikada ne smijemo zaboraviti ogroman simbolički potencijal revolucije, koji nam uvijek stoji na raspolaganju kada poželimo da se bunimo, da tražimo svoja prava i da ispravljamo „krive Drine“, poručila je uz stihove Majakovskog prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović, predsjednica Organizacionog odbora. Da „sva loša čitanja ne mogu pokvariti estetičke i etičke vertikale Njegoševe zaostavštine“, primijetila je prof. dr Tatjana Jovović, dekan Filološkog fakulteta Nikšić, istakavši da središnju temu ovog skupa - Njegoševo djelo i prateće teme logora i revolucije, spaja „luča slobode i žudnja za slobodom u svim oblicima“.

– Okupili smo se da podsjetimo, da ne zaboravimo i da opomenemo. Treba imati u vidu opasnost koju nose kontrolisani sistemi i uniformisana mišljenja, opasnost totalitarizma. Jer, utopija lako prelazi u antiutopiju, o čemu odlično svjedoče Zamjatinova distopija „Mi“, Orvelova „1984“, Hakslijev „Vrli novi svijet“, Nabokovljev „Poziv na pogubljenje“. Nedostatak incidenta je takođe loš za kreativnost – duh uvijek traži neku vrstu stimulusa, podsticaja. Hronika antifašizma i logora imaju različite predznake, ali sličan intenzitet stradanja. Podsjetimo i na važnost vizije pojedinaca i na njihovu odgovornost prilikom donošenja odluka, ali imajmo u vidu i moćnu energiju mase, kazala je Jovović.

Dokumentarna izložba sa fotografijama i podacima o upadu trupa njemačkog Rajha 1. septembra 1939. godine na teritoriju Poljske, dio je postavke kojom je u Varšavi Poljska obilježila 80. godišnjicu početka Drugog svjetskog rata. Zainteresovani mogu da je pogledaju tokom cijelog septembra.

– Pozivam Vas da se upoznate sa sadržajem i fotografijama izložbe. Neka sjećanje na Drugi svjetski rat bude upozorenje savremenom svijetu prije nego što se upetlja u naredne oružane sukobe, poručila je Ana Kaspšak, konzulka Poljske u Crnoj Gori, počasna gošća, koja je i otvorila Osme „Njegoševe dane“ ocjenivši da oni „predstavljaju jednu od najznačajnijih naučnih i kulturnih manifestacija ne samo na crnogorskom, nego uopšte slovenskom području“. Pored antifašizma, Poljsku i Crnu Goru kroz istoriju veže i Petar II Petrović Njegoš.

– Mnogobrojni prevodi, naučne studije i tekstovi o Njegošu na poljskom jeziku jedan su od dokaza snažne povezanosti poljskog i crnogorskog naroda. Još od 1877. godine kada je u varšavskom „Nedjeljniku“ izašao opširan tekst o Njegošu kao pjesniku, poznatog slaviste Bronislava Grabovskog, pod naslovom „Crna Gora i Crnogorci“, interesovanje Poljaka za Njegoševo kompleksno stvaralaštvo ne jenjava ni do danas, istakla je Kaspšak, dodajući da konstantno učešće velikog broja poljskih naučnika na ovom slavističkom skupu to i potvrđuje.

M.D.Popović

---

Mickijevič i Njegoš
I epoha romantizma još jedna je snažna spona Crne Gore i Poljske.

– Crnoj Gori ova epoha daruje pjesnika Njegoša, a Poljskoj pjesnika Adama Mickijeviča. Ovim zemljama zajednički je ponos, jer Adam Mickijevič i Petar II Petrović Njegoš predstavljaju najveće evropske romantičarske pjesnikei intelektualce, kao i najsnažnije duhovne autoritete čije je djelovanje presudno uticalo na formiranje kolektivne nacionalne svijesti poljskog i crnogorskog naroda, naglasila je Ana Kaspšak.






Za slobodu mišljenja i humanizam
Uz podsjećanje da su oni, koji nemaju razumijevanje za slobodu mišljenja i humanizam „zloupotrebljavali pojam antifašizma“, akademik Svein Monesland je u ime Naučnog savjeta „Njegoševih dana“ izrazio očekivanje da će ovaj skup „doprinijeti ne samo naučnim rezultatima, već i druženju i međusobnom razumijevanju učesnika iz raznih sredina, jer antifašizam u širem smislu znači borbu za slobodu, za slobodno mišljenje i humanizam“. Iako najavljeni, otvaranju nisu prisustvovali akademik Zuvdija Hodžić, predsjednik Saveza boraca Crne Gore, kao ni predstavnik Opštine Kotor.