Na program Trećeg književnog festival „Ćirilicom” u Budvi, preksinoć je predstavljena knjiga, monografija „Kotorski misal”, čiji je izdavač, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Kako je saopšteno, riječ je o jednoj od najstarijih knjiga na prostoru Crne Gore i najviše kulturne crijednosti.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je rekao da je „Kotorski misal” star preko osam stoljeća i jedna je od najstarijih knjiga na tlu Crne Gore. Knjiga je, kaže on, citirajući tvrdnje dr Lenke Blahove Čelebić, najvjerovatnije pisana na tivatskoj Prevlaci, u benediktanskom samostanu na što upućuje sam sadržaj Misala, gdje se pominje misa za Papu i opata, ali i za cara i kralja, kazao je Deković.
– Posebnu zahvalnost dugjemo, kazao je on, dr Lenki Blehovoj Čelebić, koja je radom na Misalu, nastavila izvanredan rad svoje naučne ostavštine, vrijedne za Boku Kotorsku i Crnu Goru u cjelini, koju čine đela kao što su: „Hrišćanstvo u Boki od 1200 do 1500” i „Žene srednjovjekovnog Kotora” - rekao je Deković.
Zahvalio je Narodna biblioteka Budve i Udruženju izdavača i knjižara Crne Gore, kao organizatorima književnog festivaa „Ćirilicom” u Budvi, što su omogućili da široj publici i javnosti predstave kapitalno djelo.
Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative, pjesnik i poslanik u Skupštini Crne Gore je pored ostalog kazao, da je „Kotorski misal” bitan iz više razloga. On ima, kako je kazao, svoju duhovnu, identitetsku, socijalnu i političku vrijednost.
Autor dugometražnog filma Kotorski misal Gojko Čelebić koji je sniman u Njemačkoj je govorio o toku snimanja, ističući, da je Kotorski misal izložen u Državnoj biblioteci u Berlinu, te da je kategorisan kao manuskript svjetske klase, najviše kulturne vrijednosti.
Dokazi trajanjaOva knjiga je nastala u prvoj polovini 12. stoljeća, a za našu zajednicu ima veliku vrijednost, jer pored materijalnih dokaza našeg trajanja, govori da smo duboko ukorijenjeni u ovom prostoru i da smo ovaj prostor oplemenili duhovnim blagom.
Dr Lenka Blehova Čelebić, koja je u Berlinu paleografski obradila i raščitala „Kotorski misal” je istakla, da svaka država koja može da se pohvali, da posjeduje ovakav rukopis, ima značajnu stavku u svojoj kulturnoj baštini.
)){kind=small}
