U izdanju Instituta za srpsku kulturu iz Nikšića nedavno je objavljena knjiga „Znamenite ličnosti i epski junaci u „Ogledalu srpskom” čiji su autori
Ljubomir I. Milutinović i doc. dr
Budimir Aleksić. Ova tema do sada, istakao je na promociji u Društvu crnogorsko-ruskog prijateljstva „Sv. Đorđe” prof. dr
Radmilo Marojević, nije obrađivana, pa su autori napravili pionirski poduhvat u jednoj oblasti njegošologije sastavivši imenoslov „Ogledala srpskog”.
– Značaj ove knjige nije samo u tome što su u njoj autori zaorali svoju brazdu nego i u tome što su našli i svoju njivu na kojoj će se temeljiti svaki dalji zamah – kazao je Marojević, jedan od recezenata knjige.
Petrovići Njegoši isticali su srpsku državnu ideju temeljenu kako na srednjovjekovnoj srpskoj državi Nemanjića i Crnojevića koja je bila duboko inkorporirana u nacionalni i duhovni život stanovnika Crne Gore i krajeva u njenom okruženju, tako i u neprekidnoj borbi protiv Turaka i očuvanju pravoslavlja, rekao je dr Vasilj Jovović.
U svojoj politici vladika Petar II rukovodio se ključnim duhovnim i nacionalnim principima - Kosovskom zavjetnom tradicijom i srpskim narodnim integralizmom.
– Kroz čitavo svoje stvaralaštvo Njegoš provlači tezu o Srbima iz podlovćenske Crne Gore kao potomcima srpskih vitezova – učesnika Kosovske bitke, koji su nakon propasti srpskog carstva naselili nepristupačne predjele Katunske nahije. Njegoševe najbitnije političke ideje bile su „osveta Kosova” i obnova Dušanovog carstva, koja je bila oblikovana u svijesti srpskog naroda iz Stare Crne Gore – istakao je Jovović.
- Milutinovićeva i Aleksićeva knjiga donosi obilje podataka o znamenitim ličnostima i epskim junacima koji se pojavljuju u pjesmama znamenite Njegoševe antologije. Knjiga ima vrijednost, jer će i stručnoj i laičkoj javnosti poslužiti kao neophodan priručnik u čitanju Njegoševog zbornika srpskih epskih pjesama – kazao je Jovović.
Aleksić je pojasnio da njegov i Milutinivićev cilj bio je da istraživačima u oblasti njegošologije i nauke o narodnoj književnosti, ali i svim zainteresovanim za ovaj Njegošev zbornik srpskih narodnih pjesama, predoče pouzdane informacije o istorijskim ličnostima i epskim junacima o kojima govore pjesme ove Njegoševe zbirke, i da su u prikupljanju tih podataka koristili prvorazredne izvore i obimnu stručnu literaturu.
U „Ogledalu srpskom”, zbirci junačkih pjesma koja je posvećena ruskom pjesniku Aleksandru Puškinu, Njegoš je želio da upozna svijet sa „herojskim narodom koji je omalovažavao ponizni život, nestajao da bi čestito živio”. Likovi iz pjesama su, kazao je Jovović, stvarne istorijske ličnosti, kao što su zetski gospodari Ivan, Đurđe i Staniša (Stanko) Crnojević, vladike Danilo Petrović i Petar I Petrović Njegoš, ruski general Mihailo Miloradović (koji je učestvovao u boju na Carevom Lazu), vođa srpskog ustanka Karađorđe, znameniti crnogorski i hercegovački junaci Vuk Mićunović, Vuk Mandušić, Batrić Perović, Nikac od Rovina, Bajo Pivljanin⌠B.B.
Brojna svjedočanstva srpske integralističke orijentacije Vladike RadaAleksić je kazao da na čvrsto povezivanje Crnogoraca sa ostalim Srbima, Njegoša nije upućivao isključivo ondašnji teški položaj svoje zemlje, njena iscrpljujuća borba protiv viševjekovnog neprijatelja, već ga je na te veze, odnose i čvršće dodire, upućivalo i tjeralo prije svega intimno osjećanje srpske narodnosti, odnosno razvijena i u njemu snažno utkana vizija srpstva.
– Brojna su svjedočanstva Njegoševe srpske integralističke orijentacije, a jedno od njih je svakako i „Ogledalo srpsko” – naglasio je Aleksić.
)){kind=small}
