Roman „Dječak bez sjenke”, prvjenac Dina Murića iz Podgorice, predstavljen je premijerno u pres-sali Kulturnog centra „Nikola Đurković” u Kotoru, a video-snimak je prikazan na društvenim mrežama. Knjiga je objavljena u izdanju „Obodske riječi”, a redakturu, korekturu i lekturu je uradila Biljana Vučurović, profesorica književnosti u Gimnaziji „Slobodan Škerović”, koja je predavala Dinu Muriću i zaslužna je za njegovu ljubav za pisanu riječ.
„Dječak bez sjenke” je namijenjen svim osobama od 7 do 77 godina, s obzirom da se bavi pitanjima identiteta, shvatanja i prihvatanja sebe samih. Publika je imala priliku da onlajn upozna mladog autora na početku književne karijere, a predstavili su ga Gojko Ostojić, profesor španske književnosti i prof. Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru.
– Ostvario sam svoju davnašnju dječju želju, jer pišem od malena. Promocija bez publike je neobična, mnogo mi je važnija živa riječ i komunikacija sa ljudima, ali je i ovaj vid predstavljanja dobar - poslije objavljivanja na Jutjubu javljali su mi se ljudi, kometarisali su, interesantan je fidbek. Laskalo mi je poređenje sa Kafkom, koje je napravio prof. Ostojić, a prof. Tomović je postavila ključna pitanja koja su osvijetlila suštinu mog romana, kaže Murić za „Dan”. Glavni lik u romanu je Mirza, koji ima autobiografske odlike, a „Dječak bez sjenke” je u stvari antagonista Damir, kradljivac identiteta, koji gubi svoju sjenku nakon traumatičnog gubitka majke u djetinjstvu.
– Povratak mladih naraštaja knjizi je nužan, jer ona čitaocu nudi suštinske, životne odgovore koje ne daje moderna tehnologija, poručuje autor. Zbog svog magijskog realizma i fantastične književnosti kao žanra kojem pripada, „Dječak bez sjenke” može doživjeti veliku popularnost kod mlađih generacija ukoliko mu daju šansu, predviđa prof. Ostojić. Ogroman uticaj na književno stvaralaštvo Murića izvršila je Džoana Haris, Franc Kafka i Edgar Alan Po u čijim tekstovima prepoznaje stvaralački senzibilitet koji posjeduje. Prof. Ostojić kaže da Dinov prvjenac „nije roman isključivo za obožavaoce fantastične književnosti, već za sve ljude koji uživaju u dobrom, kvalitetnom štivu koje konstantno drži pažnju i budi sva čula uz maestralne opise mirisa i izgleda stvari, koji bez najave bude nostalgiju i sjetu kod čitaoca”. Sve ima svoj početak, razvoj, kulminaciju i rasplet, baš kao Mjesec i njegove mijene, koje su i na naslovnici, kao poređenje sa našim životima. Ova zanimljiva knjiga dinamične fabule čita se u jednom dahu.
M.D.POPOVIĆ

---

Poglavlja nazvao po mjesečevim mijenama
– Dino je svog dječaka bez sjenke oblikovao na takav način da niko ne može da ostane ravnodušan. Takođe, svaki detalj knjige - naziv poglavlja, izgled korice - nije slučajan. Mlad mjesec, Rastući mjesec, Pun mjesec i Opadajući mjesec su nazivi poglavlja koji su jednostavno, a opet upečatljivo, prikazani na korici romana, a ujedno predstavljaju i faze života glavnih junaka koji se, kao i Mjesec, mijenjaju i ostavljaju veliki uticaj kako na njih same, tako i na ljude u njihovom okruženju. Ono što posebno karakteriše autorov stil jeste često odsustvo linearnog pisanja, i fokusiranje na „flešbekove” tj. restrospektivu kroz koju saznajemo sitne detalje ali od velikog značaja za glavnog junaka romana – kaže Ostojić.