Zahtjeve za bespovratnu podršku investicijama kroz IPARD lajk javni poziv, poljoprivredni proizvođači mogu predavati do 28.februara, saopštili su juče Marija Radulović i Vesna Korović, savjetnici direktorata za projekat, na prezentaciji u mjesnom domu Drezga u Piperima. IPARD lajk je projekat bespovratne podrške poljoprivredi od 4,1 miliona eura koji sprovode Ministarstvo poljoprivrede, EU i Svjetska banka.
Radulović i Korović su objasnile detaljno šta je i za koji sektor neophodno preduzeti da bi se stekao uslov za apliciranje.
- Minimalan iznos investicija je 10.000 eura, a maksimalan 100.000 eura. Podrška se daje nakon što se realizuje cjelokupna investicija, u iznosu od 50 odsto, odnosno 55 odsto za mlade farmere (do 40 godina), 60 odsto za poljoprivredna gazdinstava u planinskim oblastima iznad 600 metara nadmorske visine i 65 odsto za mlade farmere čije gazdinstvo je u planinskim oblastima. Bitno je znati da kroz projekat ne nudimo kreditno zaduženje već bespovratnu podršku - poručila je Korović.
Prezentaciji se odazvao veliki broj poljoprivrednika koji su iznosili konkretne probleme. Dejana Pavićevića iz Lopata je interesovalo kakvu podršku može da očekuje od IPARD lajk projekta, obzirom da je imao negativno iskustvo sa MIDAS projektom. Prije četiri godine digao je kredit od 15.000 eura kako bi napravio štalu i kupio četiri rasne junice da bi stekao mogućnost apliciranja za MIDAS projekat ali od toga ništa nije bilo.
- Sve sam uradio što je od mene traženo, projekat je podrazumijevao da će mi polovina uloženog novca biti vraćena ali ništa od toga. Kad sam došao do dijela za isplatu rečeno mi je da je sve stopirano. Ostalo mi je da vraćam kredit, u međuvremenu su dvije junice uginule i šta bih sad mogao da uradim da se to opet pokrene a da ne ulažem opet svoja sredstva jer nemam odakle. Ako sam ja tako prošao, kako iko drugi da očekuje bolju podršku - kazao je Pavićević.
Marija Radulović je kazala da se IPARD lajk projektom investira u investicije koje još nisu započete, te da mu u tom smislu ne mogu pomoći.
- Možete krenuti u realizaciju rekonstrukcije, tu dajemo podršku pa da proširite kapacitete, ali vam je neophodna građevinska dozvola za objekte. Za IPARD lajk projekat i poziv koji je trenutno aktuelan ste zakasnili jer je uslov za aplikaciju da imate minimum pet grla i to do 7. decembra. Uslovi su jasni, za ovaj poziv ne možete aplicirati, možda za naredni međutim, za njega niko unaprijed ne zna uslove - kaže Radulović.
Stočara Ljumovića su zanimali uslovi kako da udvostruči broj ovaca i proširi kapacitete štale.
- Imam 100 ovaca i štalu ali hoću da to udvostručim, kako- pitao je Ljumović.
Radulović je odgovorila da je jedino moguće da aplicira za proširenje kapaciteta štale, ne i za nabavku ovaca.
Tridesetogodišnji Vlado Ljumović iz Kopilja je zamjerio što prezentovani projekt ne važi za početnike.
- Imam volje i želje da se bavim stočarstvom ali ne mogu jer vi ne podržavate početnike. Pomažete onima koji imaju uslova i ko može da uloži a šta je sa nama koji nemamo uslova. Ne kažem da mi išta poklanjate, bar da nam obezbjedite kredite sa grejs periodom otplate od godinu dana bar pa da od svog rada to vraćamo. Pritom, tražite građevinske dozvole a kako da je dobijemo kad i za to trebaju brojni preduslovi - poručio je Ljumović.
Radulović mu je odgovorila da daju podrške početnicima u sektoru svinjogojstva i biljnoj proizvodnji za šta Ljumović nije bio zainteresovan.
Piper Rajko Radulović je takođe zamjerio na ogromnu papirologiju koju treba prikupiti za apliciranje na neki od projekata.
- Prije deset godina sam sagradio objekat da se bavim stočarstvom i tako je sve ostalo, šta bih sad mogao uraditi da nastavim sa time jer to nisu u potpunosti dovršeni objekti. Biste li mi mogli dati neki kredit da to završim pa da nešto i držim- pitao je Radulović.
Marija Radulović je odgovorila da kredite ne daju te da mora završiti objekat u cjelosti da bi se mogao obratiti njima i aplicitari za neki od projekata.
Da je IPARD lajk projekat dobar i korisan, kazao je registrovani poljoprivredni proizvođač Zoran Marković.
-Previše smo informacija danas primili, mislim da su sve korisne te da za ono što se odlučimo da radimo, treba direktno otići u savjetodavnu službu i ispitati šta i kako. Prije par godina sam htio da proširim pčelarsku djelatnost i uložio 500 eura, međutim kad sam sve oposlio i došao do kraja rečeno mi je da mi treba građevinska dozvola što nikako nisam mogao dobiti. Tražili su mi i žiranta ili imovinski karton da to pokrije, a to nisam mogao nabaviti i odustao sam. Zato poručujem svima da se najprije dobro raspitaju oko svega i da se upuste u nešto novo. Sigurno je korisno - poručio je Marković.S.R.
Ni cent za odštetu
Zamjerku je dao i Žarko Vuković koji ima oko 20 goveda i kome je nedavno izgorelo sijeno, pri čemu neće dobiti ni centa odštete.
- Je li moguće da Ministarstvo poljoprivrede nema ni centa svojih sredstava da pomogne ljudima kojima je pomoć neophodna, pritom ne bilo kome već onima kome je pomoć neophodna i koji žive od poljoprivrede i stočarstva. Ipak su ovo seoska područja - kazao je Vuković.
Ne može privremena dozvola
O problemu izdavanja građevinskih dozvola govorila je Beti Radović iz Sekreterijata za planiranje i uređenje prostora, koja je istakla da je usvojen Prostorno urbanističko plan Podgorice i da su promjenjeni zakonski osnovi te da trebaju svi da podnesu zahtjev.
Marija Radulović je naglasila da prihvataju i privremene građevinske dozvole.
- Opština Nikšić na primjer ne naplaćuju izdavanje građevinske dozvole ako se aplicira za Midas ili IPARD lajk projekat. Postoji li način da Glavni grad poljoprivrednicima sa seoskih područja izdaje bar privremene dozvole na sedam do deset godina kao što su to i drugi uradili - pitala je Radulović.
Radović je na to odgovorila da ne postoji mogućnost.