U više podgoričkih naselja, prvenstveno u Tološima, suženjem koridora autoputeva Bar-Boljari i Jadransko-jonskog stiču se uslovi da vlasnici nelegalno sagrađenih objekata dobiju dozvole, a oni koji žele da grade to mogu da čine legalno. Ima još uslova za legalnu gradnju, a jedan je da je taj prostor pokriven DUP-om.
Odluka o suženju koridora na trasi Farmaci – Smokovac donijeta je krajem decembra prošle godine, a njome je Glavni grad dobio 1.856 hekatara oslobođenog prostora u Tološima, Vranićima, Vranjickim Njivama i dijelu Rogama. Koridor je sužen negdje sto metara, negdje kilometar, a njegovo sužavanje je zavisilo od stepena izgrađenosti. Kroz Tološe ranije je koridor, širine dva kilometra prolazio je od Elastika do ribnjaka na Marezi, pokrivajući ulice Partizanski put, Milana Raičkovića, dr Blaža Raičevića, crnogorske solidarnosti, Veliše Popovića i knjaza Danila.
Oni koji su se najviše obradovali suženju koridora su Tološani. U zahvatu DUP-a Tološi II, površina teritorije koja je bila u koridoru dok je bio širine dva kilometra, iznosila je 2,57 kilometara kvadratnih, te da je nakon suženja ona smanjena na 0,13 kilometara kvadratnih, što znači da je Glavni grad dobio 2,44 kilometara kvadratnih ili 244 hektara slobodne teritorije.
Mještanin Milorad Vratnica kaže da nijesu upoznati sa detaljima koliko je sužen koridor autoputa kroz Tološe i na kojim sve lokacijama. On kaže da su informaciju da je oslobođen dio Tološa saznali iz novina.
- Građanima treba kazati istinu kuda je sada koridor na potezu od crkve do stadiona FK Crvena stijena. Ja znam da je koridor sa dva kilometra sužen jer sam pročitao u novinama. Mjesna zajednica bi trebalo da obavijesti građane da li imaju pravo da podižu objekte i na kojem prostoru. Mi smo najstarije bratstvo u Tološima pa bi trebali da nam daju informaciju da li možemo da podižemo nove objekte ili nadograđujemo postojeće- kaže Vratnica.
Vratnica objašnjava i gdje je navjeći broj nelegalno sagrađenih objekata.
-Da koridor nije sužen, da je ostala prva varijanta kada je širina bila dva kilometra, niko živi ovdje ne bi mogao da napravi kuću. U Tološima je najveći broj nelegalno sagrađenih objekata ali najviše ih ima tamo gdje živi bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša na Marezi. Tamo je atar - kaže Vratnica.
Mogućnošću da će moći da legalizuje kuće obradovao se Božidar Stamatović. On je 1995. godine počeo da gradi kuću, uselio u nju četiri godine kasnije, i od tada nije uspio da pribavi građevinsku dozvolu.
-Kada sam tražio građevinsku dozvolu saopšteno mi je da je ne mogu dobiti jer se ona nalazi u koridoru na dijelu trase autoputeva. Sada kada se stvorila mogućnost da mogu da dobijem građevinsku dozvolu, mogu mirno da spavam jer ću je konačno legalizovati. U Tološima je 98 odsto nelegalno sagrađenih objekata - kaže Stamatović.
Postupak legalizacije kuće prije četiri, pet godina počela je Branka Milanko. Ona je prikupila sve saglasnosti i uslove ali je postupak legalizacije prekinut na pola zato što se njena kuća našla u koridoru kada je on bio širine dva kilometra.
-Iz novina samo saznali da je sužen koridor na trasi dva autoputa. Nijesmo upoznati kuda će sada da prolazi put ali smo zadovoljni što ćemo konačno završiti postupak legalizacije kuće od 140 kvadrata - kaže Milanko. N.S.
Skupa građevinska dozvola
Mještanin Igor Vidaković kaže da je dobar potez to što je sužen koridor na trasi dva autoputa čime se stvara mogućnost da se legalizuju bespravni objekti. Međutim, drugi problem na koji Vidaković ukazuje je skupa građevinska dozvola.
-U Tološima ima dosta nelegalno sagrađenih objekata. Da je ovo normalna država kao što nije, da su nam plate normalne a nisu, onda bi građani i mogli platiti građevinsku dozvolu. Plata građana je od 300 do 400 eura, svi su u kreditima, i od čega će narod da je plati - rekao je Vidaković.