Nastavak izgradnje sanitarnih kada na Deponiji Livade je definitivno jako važan projekat, kao i postrojenje za prečišćavanje ocjednih voda i ideja proizvodnje električne energije što iz biogasa što putem solarnih panela, tako da Deponija zaista nije samo mjesto za odlaganje otpada već jedna vrsta fabrike- industrije i to vrlo profitabilne i da nije tako ne bi se, kako smo prokomentarisali u šali, sve mafije ovog svijeta grabile za Deponiju, kazao je juče Ivan Vuković, gradonačelnik pri obilasku tog gradskog preduzeća. Direktor Deponije Arsenije Boljević je najavio prvu investiciju- izgradnju postrojenja za kogeneraciju biogasa za šta je već 24. septembra zakazano otvaranje najpovoljnijih ponuda, kao i planove za izgradnju četvrte sanitarne kade.
– U novembru 2016. godine puštena je treća sanitarna kada koja se veoma brzo puni, čak brže nego što smo i mi očekivali. Tada smo dnevno dovozili oko 170 tona otpada na Deponiju a danas minimum 220 tona. Tad je bio plan da će nam treća kada trajati nekih dest godina, međutim kako se Podgorica sve brže razvija smatramo da preko sedam godina neće moći da prima otpad. Zato planiramo već naredne godine da krenemo sa pripremom dokumentacije za četvrtu sanitarnu kadu, mada mi sve radimo da sve manje otpada ide na kade a da se više otpada iskoristi za selekciju za komercijalne potrebe– pojasnio je Boljević.
Kako je najavio, usaglasio se i sa gradonačelnikom da se trebaju skoncentrisati i na rješavanje problema biljnog otpada jer u Podgorici svake godine bude 7.000 do 8.000 tona biljnog otpada od čega bi pravili kompost.
– Uvijek razmišljamo i da komercijalno valorizujemo otpad i pokrijemo jedan dio ako ne i troškove svih postrojenja na Deponiji– kazao je Boljević.
Kako je istakao Ivan Vuković vrijeme je da se odnos prema životnoj sredini počne mijenjati jer je na jako niskom nivou i da konačno počnemo da se prema otpadu odnosimo kao resursu. da je otpad resurs i da počnemo tako i da se odnosimo prema njemu. On je obećao i da će vrlo brzo krenuti u realizaciju pilot projekta vezanog za primarnu selekciju otpada.
– To je nešto što mi na žalost ne praktikujemo a pomoglo bi jako ljudima ovdje na Deponiji kad bi razdvajali mokri od suvog otpada odnosno barem za početak ono što se može reciklirati karton, papir, metal, plastika, staklo... Pilot projekat bi se odnosio na postavljanje kanti za zasebne vrste otpada kako u zgradi Glavnog grada tako i u drugim objektima koje koriste gradske službe. Prema svim istraživanjima, ako nastavimo da se ophodmo prema životnoj sredini kao i do sad, da bi ovo mogla biti jedna od poslednjih generacija na Planeti Zemlji. Zato Deponija spada u jednu od najvažnijih gradskih službi jer ima i širi i uži aspekt očuvanja životne sredine.
Glavni grad je prepoznao to i u poslednjih deset godina uložio preko 10 miliona eura u ovakva i slična postrojenja. Iako ima i dalje mini deponija uz puteve složićete se da je to u puno manjoj mjeri nego ranijih godina zato me raduju svi projekti koje Deponija planira – kazao je Vuković.
S.R.

Radovi na bulevarima u Zeti i Donjoj Gorici neće kasniti

Gradonačelnik Vuković je juče kazao i da na osnovu informacija sa kojima raspolaže ne bi trerbalo da bude kašnjenja ni u izgradnji bulevara u Zeti ni DOljogoričkog bulevara.
– Što se tiče bulevara u Zeti otvaranje je planirano u septembru a plan za otvaranje Donjogoričkog bulevara je novembar mjesec. I ta gradilišta ću uskoro obići kako bi se lično uvjerio u dinamiku realizacije tih projekata – kazao je Vuković.
On je napomenuo i da bi kompletan tim koji će raditi sa njim formirati tokom septembra kada će i početi da rade u punom kapacitetu.