Pozivnica iz NATO-a ne bi bila upućena da Crna Gora prije toga nije otvorila pregovore sa EU, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić. On je poručio da standarde bezbjednosti nikada ne treba smatrati dostignutim. Ocijenio je da je Crna Gora u 2015. godini dala dodatni impuls regionalnoj saradnji.
Po pitanju pregovora sa EU, Lukšić je rekao da vjeruje da je 2016. godina ogromna šansa i da su planovi Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija da najkasnije u prvom kvartalu 2017. godine budu ispunjene početna mjerila za sva poglavlja.
– Tako da je to raspon u kome mislim da možemo govoriti o pregovorima u sva 33 poglavlja – naveo je Lukšić.
On je podvukao da će 2016. godina biti važna zbog provjere rezultata u poglavljima koja su već otvorena. Lukšić je kazao da su poglavlja 23 i 24 temelj pregovaračkog procesa uz ekonomsko upravljanje i reformu javne uprave i da Crnu Goru u ovoj godini očekuje procjena uspješne primjene za privremena 83 mjerila koja proizilaze iz akcionih planova za 23 i 24.
– Ukoliko taj test prođemo, mislim da će širom biti otvorena vrata i da proces pregovaranja sa EU privedemo kraju – ukazao je Lukšić.
Na pitanje kako će hapšenja predsjednika Političkog savjeta DPS-a Svetozara Marovića i istaknutih opštinskih funkcionera uticati na dalji progres Crne Gore ka EU, Lukšić je kazao da, kada iz Evropske komisije govore o primjeni standarda iz oblasti vladavine prava misle na sposobnost institucija da se bave tom problematikom na uvjerljiv način.
– Na način koji će potvrditi njihovu nepristrasnost, kredibilnost i pouzdanost. Zato je taj proces podrazumijevao prvo ustavne promjene, zatim donošenje niza zakona, institucionalnu reorganizaciju, ekipiranje institucija i potom njihov rad – naveo je Lukšić.
Ako Crna Gora na kraju procesa nema uvjerljive rezultate, rekao je Lukšić, onda će da se postavi pitanje da li se od ustavnih promjena pa nadalje radilo na ispravan način.
Lukšić je ocijenio da bi odluku o ulasku Crne Gore u NATO trebalo donijeti u Skupštini.
– Tema NATO biće visoko pozicionirana u predizbornoj kampanji tako da niko ne može prigovoriti da građani neće o tome odlučivati glasanjem za neku do političkih partija – naveo je Lukšić.
Na pitanje da li očekuje zaoštravanje odnosa s Rusijom kako bude odmicao proces pristupanja Crne Gore NATO-u, Lukšić je odgovorio da treba razumjeti ukupni konktekst i da za tim nema nikakvog razloga.
– Djeluje zbunjujuće kada na temu Crne Gore jedan broj ruskih zvaničnika izrazi protivljenje širenju NATO na istok. Crna Gora nije na istoku nego na jugu, odnosno jugoistoku. Između Crne Gore i Rusije već ima više NATO država pa je to samo po sebi kontradiktorno – kaže Lukšić.
On je kazao da je dio okolnosti i činjenica da se Crna Gora pridružila sankcija EU prema Rusiji.
– Niti smo se zalagali za sankcije niti smo srećni zbog toga ali smo obavezni da razumijemo i da ih primijenimo jer smo proklamovali naš strateški cilj – članstvo u EU i treba da dijelimo vrijednosti i da u teškim odlukama budemo uz svoje partnere – poručio je Lukšić.
Navodi i da je Rusija 1992. godine bez mnogo dilema i razmišljanja uvela mnogo teže sankcije SR Jugoslaviji i da Crna Gora zbog toga nikada nije osuđivala Rusiju.
M.V.