Vlada je usvojila izvještaje o realizaciji akcionih planova za poglavlja 23 i 24 u drugoj polovini 2015. godine, prema kojima je za poglavlje 23 realizovano samo 37 odsto obaveza, a nema nikakvih detalja šta je urađeno na rasvjetljavanju zloupotreba javnih resursa u partijske svrhe. Polugodišnji izvještaj o realizaciji akcionog plana za 23. poglavlje za period od jula do decembra 2015.godine drugi je po redu od adaptacije akcionog plana 19. februara 2015.godine.
–U izvještajnom periodu, za realizaciju je dospjelo ukupno 409 mjera, od čega je realizovana 151 mjera (37 odsto), u kontinuitetu se realizuje 191 (47 odsto), djelimično su realizovane 33 mjere (osam odsto), a nerealizovane su 34 mjere (osam odsto) – piše u izvještaju.
Navodi se da je i polugodišnji izvještaj o realizaciji akcionog plana za 24. poglavlje za period od jula do decembra 2015. godine drugi po redu od adaptacije tog plana 19. februara prošle godine.
– U izvještajnom periodu, za realizaciju je dospjela ukupno 281 mjera iz akcionog plana, od čega su realizovane 143 mjere (51 odsto), a u kontinuitetu se realizuje 101 mjera (36 odsto) – navodi se u izvještaju.
Oba ta poglavlja odnose se na jačanje vladavine prava i organa za sprovođenje zakona i smatraju se centralnim u pristupnim pregovorima sa EU.
Međutim, iako je pitanje rasvjetljavanja afere „Snimak”, koja se odnosi na zloupotrebe javnih resursa za stranačke svrhe, i afere „Telekom” visoko na ljestvici obaveza Crne Gore u evropskim dokumentima, o tome nema ni riječi u izvještaju za poglavlje 23.
Primjera radi, navodi se da je, u skladu sa stručnim uputstvom o procedurama za prijavu krivičnih djela sa elementima korupcije, u periodu od januara do decembra 2015.godine, u Upravi policije primljeno pet prijava protiv policijskih službenika
–U februaru 2015. godine podnijeta je krivična prijava protiv jednog službenika Uprave policije zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo primanje mita, ali je krivična prijava odbačena nakon sprovedene radnje prepoznavanja –piše u izvještaju.
Da situacija bude još zanimljivija, u tom dokumentu je naveden izvješptaj jedne ankete o percepciji korupcije i rada sudstva. Tamo se tvrdi da je na pitanje da li su ispitanici ili članovi njihove bliže porodice imali iskustva sa sudom većina kazala da nijesu zadovoljni efikasnošću rada suda (65 odsto).
–Ipak, najveći broj je izjavio da je uglavnom imao uvid u procedure i način na koje je sud rješavao njihov slučaj (48 odsto), odnosno je da imao uvid u potpunosti (16 odsto). Po mišljenju ispitanika, tri su ključna razloga za nezadovoljavajući rad sudstva. Prvo, to je politički pritisak na sudije, drugo, korišćenje veza i poznanstava kao načina pritiska na sudije i treće korupcija, mito ili neki drugi vid lične koristi za sudiju. Analitički posmatrano, građani se žale na „ljudski faktor“ – konstatovano je u izvještaju.
Kako se dalje navodi, kumulativno posmatrano, procenat onih koji smatraju da mito i korupcija imaju ili donekle imaju uticaja na rad sudstva i dalje je visok (52,2 odsto) i relativno je blizu kumulativnih pokazatelja iz 2014. godine (56,5 odsto).
–Isto važi i za faktor prijateljstva, veza i poznanstava. U manjoj mjeri se kao razlog navode lični stavovi sudija i njihova nestručnost, a uslovi rada, po mišljenju građana, nisu značajan razlog – zaključuje se u izvještaju za poglavlje 23. M.V.
DIK nije sprovodila nadzor
Prema izvještaju za poglavlje 23, 78 crnogorskih institucija usvojilo je planove integriteta, u odnosu na 102 institucije, a u 92 su imenovani menadžeri integriteta. U odnosu na prethodni izvještajni period, kako se dalje navodi, razlika je u tome što su sva tužilaštva u Crnoj Gori donijela planove i imenovala menadžere.
Takođe, pošto u izvještajnom periodu nisu sprovedeni izbori u Crnoj Gori, Državna izborna komisija nije sprovodila kontrolu i nadzor u toku izbora u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje, pa nije izradila izvještaje.