D
eset godina poslije izlaska iz državnog saveza sa Srbijom, Crna Gora je i dalje raspolućena jadranska zemlja, koja stenje pod korupcijom i kumovskom ekonomijom. Ovakva ocjena stanja u našoj državi, povodom desetogodišnjice od referenduma, iskazana je u tekstu bečkog lista „Prese” pod naslovom „Zapad ignoriše manjkavosti Crne Gore“.
–Crna Gora se ukotvljava na Zapadu. U četvrtak je 28 ministara spoljnih poslova NATO-a, uprkos primjedbama iz Moskve, zapečatilo prijem male jadranske države u svoje redove, a potom su i potpisali odgovarajući protokol – napisao je autor teksta Tomas Rozer.
Dodao je da su iz Brisela povodom decenije od referenduma „garantovane tople riječi”, ukazujući na posjetu predsjednika savjeta Evropske unije Donalda Tuska i učešće na proslavi jubileja nezavisnosti.
–No, kao i pred kontroverzni referendum o nezavisnosti 2006. godine, i jubilej je pod sjenkom kontroverzi. Deset godina poslije izlaska iz državnog saveza sa Srbijom, Crna Gora je i dalje raspolućena jadranska zemlja, koja stenje pod korupcijom i kumovskom ekonomijom – ocijenio je novinar uglednog austrijskog lista.
Autor teksta podsjeća da je premjer Milo Đukanović na referendumu 21. maja 2006.godine svoj narod, oko 600.000 stanovnika, poveo u nezavisnost, pri čemu je za tu opciju glasalo 55,5 odsto građana.
–Kao i svaki drugi izlazak na birališta u Crnoj Gori, i taj referendum, čije je rezultate EU odmah priznala, ostao je obilježen sumnjom u manipulacije – ukazuje Rozer u tekstu u kojem analizira aktuelni politički trenutak u Crnoj Gori deset godina nakon referenduma.
Kako se dalje navodi u tekstu, državna samostalnost i usmjerenje ka EU, koje forsiraju Đukanović i njegov DPS, danas su skoro prihvaćeni čak i od opozicije i jake srpske manjine.
– Problem leži u ličnosti spektakularno bogatog premjera. „Milo, lopove“, skandirali su prošle nedjelje poslanici opozicionog Demokratskog fronta u momentu kad je premjer trebalo da predstavi svoj novi kabinet. „Bravo, kreteni“, prokomentarisao je Đukanović prije nego što se, iznerviran, prijevremeno povukao sa govornice – podsjeća autor teksta.
On se osvrnuo i na formiranje vlade izbornog povjerenja, uz tvrdnju da je Đukanović morao da je prihvati pod pritiskom EU.
–Ta vlada, u kojoj učestvuje i više ministara iz redova međusobno posvađane opozicije, treba da omogući održavanje fer izbora na jesen. Međutim, iako Brisel prisiljava Đukanovića na nešto poput reformskog kursa, skepsa je duboko uvriježena – konstatuje Rozer u opširnom tekstu.
On citira i predsjednika Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića da je problem Crne Gore što je sve u rukama jednog čovjeka.
Stanjem u Crnoj Gori, ali sa aspekta NATO integracija, bavio se i berlinski „Tagescajtung”. U tekstu objavljenom u tom listu pod naslovom „Članstvo samo za sebe nije dovoljno“,novinar Erih Ratfelder konstatuje da Crna Gora ima dobre izglede da postane članica NATO-a, ali podsjeća da Moskva protestuje i da polovina stanovništva to ne želi.
–Poslije dugih pregovora i odluke NATO-a od četvrtka, Crna Gora ima dobre izglede da bude primljena u Alijansu. Ipak, izgleda da učlanjenje Crne Gore ipak neće moći da prođe tako glatko kako se NATO nadao. Ne samo da bi protest Moskve mogao da ugrozi prijem Crne Gore u NATO, već su i unutršnje prilike u okviru te države, sa nekih 600.000 stanovnika, ono što zadaje glavobolju premjeru Milu Đukanoviću. Pola stanovništva Crne Gore uopšte ne želi da država uđe u NATO, što potvrđuju i najnovija ispitivanja javnog mnjenja –navedeno je u tekstu.
I u tom tekstu je Crna Gora deset godina nakon referenduma opisana kao duboko raspolućena zemlja. Ocjenjuje se da većina Srba i dalje ne može da preboli to što je bratski narod 2006. godine odlučio da se odvoji. Autor teksta ukazuje i na zalaganja da odluka o ulasku Crne Gore u NATO bude donesena na referendumu.
–Ako do toga stvrano i dođe, Srbija i Rusija će pokrenuti i nebo i zemlju ne bi li srušile pro-NATO politiku crnogorske elite – ocijenjeno je u tekstu.
Kako se dalje navodi u tekstu, mala Crna Gora za Rusiju ima kako vojni tako i psihološko-istorijski značaj. Autor članka napominje da hiljade Rusa žive u Crnoj Gori, da je veliki dio crnogorske obale u vlasništvu ruskih državljana i da su turisti iz te zemlje veoma važan privredni faktor.
–Ako Rusija bude zaigrala na kartu ekonomskih konsekvenci, onda će to imati posebnu težinu. Sve to do sada nije tangiralo rukovodstvo Crne Gore. Stoga će NATO toj zemlji morati da ponudi puno više od samog članstva ako hoće da većinu stanovništva drži na svojoj liniji. Dakle, ako u Alijansi žele da kapije Sredozemlja zatvore za Rusiju, onda moraju Crnoj Gori ponuditi jasnu ekonomsku perspektivu –zaključuje autor teksta Erih Ratfelder.
V.R.
Švercerski raj
Prema pisanju austrijskog lista „Prese”, Zapad još od vremena Slobodana Miloševića drži svoju zaštitničku ruku nad vođom Crne Gore, vrlo vičnom poslovima.
–Zapadno pravosuđe je u međuvremenu obustavilo sve istrage zbog optužbi za državni šverc cigareta iz 90-ih godina –navodi se u tekstu.
Autor teksta podsjeća da je EU sa Crnom Gorom otvorila već 20 od 33 poglavlja u maratonskim pregovorima o pristupanju, započetim 2012.godine.
–I pored toga, Crnu Goru bije glas meke za problematične hazardere, perače para i narko-bosove. Žalosna slika je ove nedjelje potvrđena spektakularnim priznanjem funkcionera DPS-a Svetozara Marovića da je bio šef kriminalne organizacije koja je iz lokalne kase gradića Budva opljačkala 20 miliona eura –objavio je austrijski list.