Institut „Alternativa” pozvao je juče predstavnike opozicije koji su imenovani u organe upravljanja privrednih društava u javnom vlasništvu da kao prvi korak traže i objave sve zapisnike sa sastanaka odbora direktora, a posebno sve evidencije sponzorstava i pomoći.
– Neophodno je objaviti sve odluke koje se odnose na upravljanje „slobodnim sredstvima”, diskreciono odlučivanje o raspodjeli dobiti, rješavanju stambenih pitanja i drugih načina na koji se novac dijeli zaposlenima mimo zarada, kao i fizičkim i pravnim licima van preduzeća. Ova vrsta potrošnje – sponzorstva, donacije, pomoći –sasvim je diskreciona i ostavljena na odlučivanje rukovodstvu preduzeća, pa je stoga ključna oblast u kojoj se, pored zapošljavanja i nabavki, mogu zloupotrebljavati javni resursi u političke svrhe – kazao je predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk.
On je istakao da Institut „Alternativa” od prošle godine pokušava da dođe do određenih podataka u posjedu javnih preduzeća, sa velikim problemima zbog ćutanja administracije i odbijanja zahtjeva upravo u pogledu zapisnika sa sjednica odbora direktora i odluka koje donose. Podsjećamo da je u PEFA izvještaju Svjetske banke iz 2013. godine ukazano da su preduzeća u javnom vlasništvu najmanje transparentan dio javnog sektora, uz najznačajniji manjak informacija u pogledu transparentnosti javnih finansija.
– Zakon o primjeni sporazuma o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore – leks specijalis – podrazumijeva da predstavnici opozicije u organima upravljanja privrednih društava u većinskom vlasništvu države imaju pravo da dobiju izvještaj o bilo kojem aspektu finansijskog poslovanja u tom privrednom društvu. Ovdje ne mislimo samo na šest nacionalnih javnih preduzeća u kojima su imenovani predstavnici opozicije –Elektroprivreda, Montenegroerlajnz, Plantaže, Pošta, Aerodromi, Monteput – već i na ostala 33 nacionalna preduzeća, ali i na brojna lokalna javna preduzeća, koja su takođe obuhvaćena leks specijalisom. Iako je mandat po leks specijalisu ograničen na 2016. godinu, smatramo da je neophodno da opozicioni predstavnici učine napor da pristupe podacima za prethodne godine, koji moraju biti javni jer ne postoje zakonske prepreke za njihovo objavljivanje – naglasio je Muk.
U saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje i Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora, Institut „Alternativa” je definisao set informacija koje svaki organ javnog sektora treba da objavljuje proaktivno na svojim internet stranicama. U listi od preko 90 zahtjeva za transparentnost, kako je podsjetio Muk, javna preduzeća su posebno zastupljena, a ključni se zahtjevi odnose na rashode koje imaju u oblasti diskrecione potrošnje i isplata licima van preduzeća.V.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.