Novi izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Tonino Picula tvrdi da nije nemoguće da Crna Gora do 2025.godine postane član Evropske unije (EU). On je u intervjuu za „Dan“ rekao da je korisno postavljati neke datume, kao orijentire kojih se treba pridržavati.
– U ovom slučaju, 2025.godina je godina u kojoj bi trebalo potvrditi vrijednost politike proširenja primanjem novih članica sa Zapadnog Balkana. Očito je to jedan napor Evropske komisije (EK) koja je na početku svog mandata, koji sada ističe, prepoznala grešku kada je dosadašnji predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker jasno kazao da za pet godina – od 2014.godine do 2019.godine – neće biti novog proširenja EU. Međutim, krize koje nijesu prestale u EU, nezavisno da li su eksternog ili internog karaktera, jasno su dale do znanja EK da bez kredibilne politike proširenja EU ostaje još osjetljivija na te izazove i suočavanja i sa raznim političkim problemima, koji dolaze, naravno, jednim dijelom iz pravca političkog jugoistoka – kazao je Picula.
On je dodao da 2025.godina jeste jedna realno postavljena vremenska crta, ali je pitanje da li se ona može u stvarnosti realizovati ako ne dođe do promjena raspoloženja, ne toliko u EK i EP, koji se snažno zalažu za nastavak politike proširenja, koliko u tijelu koje je najuticajnije kada je riječ o zelenom svjetlu za nove članice – Evropskom savjetu.
- U ovom trenutku u Savjetu imamo jasan front otpora proširenju, a najdirektnije ga je izrazio francuski predsjednik Emanuel Makron, koji je kazao da proširenje sada ne bi donijelo ništa EU dok se ona ne konsoliduje iznutra. U tom kontekstu treba posmatrati validnost 2025.godine kao datuma ulaska novih članica – a Crna Gora je odmakla najdalje, a treba voditi računa i o tome da sama zemlja završi sa pregovaračkim poslovima i je li spremna za članstvo. Ako se spoljne okolnosti podudare sa unutrašnjima, tada priča o proširenju dobija na političkoj težini – kazao je Picula.
Govoreći o izazovima za Crnu Goru, on je podsjetio da je EK objavom proljećnog izvještaja o prilikama u Crnoj Gori vrlo taksativno nabrojala stvari koje su dobro urađene, ali taj izvještaj govori i o cijelom nizu otvorenih pitanja koja nijesu riješena.
– Tu bih se na neki način pozvao na hrvatsko iskustvo, koja je još najmlađa članica EU. Ona se najviše bavila pitanjima koje je među poslednjima zaključila, a Crna Gora ih je među prvima otvorila – to su poglavlja 23 i 24. Iza te, rekao bih, birokratske taksativnosti krije se ono što u Crnoj Gori zbilja treba popraviti i pokazati napredak, a to je dokazati da je pravosuđe nezavisno od politike, a, s druge strane, da politika ne vrši pritisak na novinare i slobodu medija, da funkcioniše pravna država i da se štite temeljne slobode, te da postoji odnos prema civilnom društvu, gdje mu se jamči određen nivo djelovanja i uticajnosti. Jednako tako treba voditi računa da će se Crna Gora naći u društvu razvijenih ekonomija i da prije ulaska treba voditi računa, o tome da se osiguraju potrebne mjere za jačanje vlastite ekonomije, kako bi opastala među jakim ekonomijama – istakao je hrvatski parlamentarac.
Kako je podsjetio, u tom izvještaju se navodi da je Crna Gora umjereno napredovala u nekim oblastima, te da možda nije dovoljno napredovala.
– Eto prilike pregovaračima, ali ne samo njima, već i političarima, onima koji odlučuju u Crnoj Gori, da poprave ono što je kritikovano u tom izvještaju i ubrzaju proces pridruživanja – naveo je Picula.
M.VEŠOVIĆ

---

Rješavati pitanje Prevlake
Picula je podsjetio da je bio ministar vanjskih poslova koji je potpisao dokument o privremenom rješavanju problema Prevlake i granice između Crne Gore i Hrvatske.
– Pokazalo se da je to rješenje dovoljno čvrsto da već 17 godina ne remeti inače odlične odnose između Zagreba i Podgorice. Nadam se da će taj problem biti sklonjen sa dnevnog reda, ako ne bilateralnim naporima dviju država, a ono prepuštanjem tog pitanja nekom međunarodnom sudu koji ima iskustva u rješavanju graničih problema između država. To vidim kao nešto što treba rješavati – kazao je Picula.



”U ovom trenutku u Savjetu imamo jasan front otpora proširenju, koji je najdirektnije izrazio francuski predsjednik Emanuel Makron, kazao Picula