Najmanje 18,3 miliona eura u predizbornom periodu potrošeno je za zapošljavanje, kredite, subvencije i lokalnu infrastrukturu, mehanizme zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe prepoznate iz dosadašnjih izbornih procesa kroz aferu „Snimak“. To je juče saopštila Vanja Ćalović–Marković, izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Kako je navela, ogromna budžetska sredstva ulivena su u pomenute kategorije, vrlo sumnjive sa aspekta kupovine glasova.
– Nemamo iluziju da smo otkrili sve jer veliki broj institucija i dalje krije podatke. Ukoliko su te pare zaista otišle u svrhu uticaja na birače, onda to vladajućoj partiji daje ogromnu prednost u odnosu na ostale učesnike izbora i obezbjeđuje značajnu finansijsku injekciju koja ne garantuje fer i ravnopravnu izbornu utakmicu – kazala je Ćalović–Marković na konferenciji za novinare.
Konstatovala je da primjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakona o biračkom spisku nije ispunila očekivanja.
– Birački spisak, koji će biti korišćen na izborni dan, sadrži veliki broj fantoma, mrtvih ljudi, lica koja ne bi trebalo da imaju pravo glasa. Iako je birački spisak zaključen i dalje nam se javljaju mnogi ljudi čiji su članovi porodica dobili pozive za glasanje iako su davno preminuli. To je apsolutno neprihvatljivo i neshvatljivo. Ovo dokazuje da ne postoji volja da se očisti birački spisak – navela je direktorica MANS-a.
Kako je dodala, Državna izborna komisija nije uradila ništa u vezi sa korišćenjem novih nadležnosti u kontroli biračkog spiska. Smatra da je zabrinjavajuće što specijalni tužilac nije uradio ništa po krivičnim prijavama podnijetim u vezi sa stanjem u biračkom spisku.
– Agencija za sprečavanje korupcije nije uradila ništa osim što se borila protiv nevladinog sektora da ne bismo podnosili prijave, umjesto da utvrdi da li u državnoj upravi ima zloupotreba. Dakle, nijesmo imali nikakav efekat od uspostavljanja te nove institucije –ocijenila je Ćalović–Marković.
Pozvala je građane da MANS-u prijave sve slučajeve zloupotreba, kao i probleme u ostvarivanju biračkog prava. Takođe, pozvala je i sve članove biračkih odbora koji imaju problem sa sprovođenjem novih zakonskih rješenja da se jave pravnom timu MANS-a za pomoć.
Detaljnije o utrošku budžetskih sredstava u predizbornom periodu govorio je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac. Objasnio je da se podaci odnose na jul i avgust.
– U tom periodu imali smo 1.502 novozaposlena u državnoj upravi. Petina tih ugovora je sakrivena čak i od Agencije za sprečavanje korupcije. Dakle, 332 nova radna mjesta su otvorena a nijesu prijavljena Agenciji koja kontroliše zapošljavanje. Riječ je o lokalnim komunalnim preduzećima, turističkim organizacijama, ali i o velikim državnim preduzećima kao što su Pošta ili EPCG – naveo je Milovac.
Dodao je da je Vlada posebnim programima državne pomoći omogućila i privatnim kompanijama da se uključe u predizborno zapošljavanje. Precizirao je da je po tom osnovu za dva mjeseca bilo najmanje 80 novih radnih mjesta koja su subvencionirana kroz državnu pomoć. Milovac ističe da se još jedna linija predizbornog zapošljavanja odnosi na programe Zavoda za zapošljavanje, koji su gotovo duplirani.
– Nije im bilo dovoljno ono što su projektovali u izbornoj godini, već je cifra duplirana. Plan Zavoda za tekuću godinu bio je 1.350, ali imamo 2.845 radnih mjesta otvorenih u predizbornom periodu – napominje Milovac.
U MANS-u su sačinili analizu koliko je izdvojeno novca za mehanizme iz afere „Snimak“.
– Za zapošljavanje uoči izbora, odnosno za novootvorena radna mjesta u državnoj upravi, dato je najmanje milion eura. Govorimo o ugovorima o privremenim ili povemenim poslovima koji su najčešće zaključivani na mjesec ili dva. Za programe preko Zavoda za zapošljavanje dato je, takođe, milion eura. Kroz državnu pomoć privatnim kompanijama Ministarstvo ekonomije dalo je 800.000 eura za otvaranje novih radnih mjesta. Dakle, samo za predizborno zapošljavanje imamo 2,8 miliona eura koji su „upumpani“ u predizbornom periodu – pojasnio je Milovac.
Naveo je da je jedan od mehanizama zloupotreba i ulaganje u lokalnu infrastrukturu.
–U pitanju je asfaltiranje puteva, sanacija krovova, fasada i sve drugo što se kasnije koristi na terenu radi ostvarivanja političke prednosti u odnosu na druge partije. Ukupna cifra od 10,4 miliona eura za ove namjene potrošena je u drugoj polovini jula i u avgustu. Konačna cifra, koju ćemo imati nakon izbora, biće sigurno daleko veća. Krediti, naročito poljoprivredni, korišćeni su i ranije za ucjene ili za kupovinu glasova. Analiza MANS-a pokazala je da je Investiciono-razvojni fond samo za poljoprivredne kreditne linije u ovoj godini isplatio 2,9 miliona eura – kazao je Milovac.
Ministarstvo poljoprivrede u predizbornom periodu isplatilo je 100.000 eura preko Ipard lajk programa. Iz MANS-a ističu da su među mehanizmima zloupotreba i isplata subvencija za struju i podrška penzionerima.
– Ministarstvo ekonomije je samo tokom jednog mjeseca isplatilo 90 odsto svih subvencija za struju planiranih za tekuću godinu. Samo za jedan mjesec, uoči izbora po tom osnovu isplaćeno je 1,9 miliona eura. Imamo još i 200.000 eura dotacije Fonda PIO za izgradnju stanova za penzionere. Kada sumiramo cifre dolazimo do najmanje 18,3 miliona eura potrošenih u predizbornom periodu kroz četiri mehanizma koji su korišćeni i tokom ranijih izbora, a što je pokazala i afera „Snimak“ – naveo je Milovac.
Kako je zaključio, to pokazuje da postojeća zakonska rješenja nijesu dala dovoljno mehanizama da se zaustave partijske zloupotrebe državnih fondova.
V.R.
Lazović i Brajović kriju kako raspolažu novcem
Direktor MANS-ovog Monitoring programa Vuk Maraš saopštio je da primjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i zbornih kampanja nije dala zadovoljavajuće rezultate, odnosno nije dovela do smanjenja zloupotreba državnih sredstava u partijske svrhe.
– Građani i dalje nemaju informaciju o tome kako je i za koje namjene veliki broj korisnika državnog budžeta trošio novac. Određene institucije uporne su u tome da ne objavljuju ove podatke ili ih objavljuju na način da se iz njih ne može saznati ništa. Zbog toga je MANS Agenciji za sprečavanje korupcije podnio preko 1.800 prijava protiv tih institucija pokušavajući da obezbijedimo da počnu da se ponašaju u skladu sa zakonom – kazao je Maraš.
Ističe da je više institucija nastavilo praksu da ne objavljuje podatke, odnosno da ih daje na način da se ne može otkriti za šta je novac potrošen.
–Apsolutni rekorder u tom smislu je Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, koje sakriva apsolutno sve podatke. Iz njihove analitičke kartice ne može se saznati ništa. Ovo nije analitička kartica već šifrarnik, iz kojeg se ne zna kome je novac otišao i u koju svrhu, jedino se vide iznosi sredstava – podvukao je Maraš.
Napominje da je sličan slučaj i kada je u pitanju Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, koje se sumnjiči za zloupotrebu državnih sredstava u slučaju „Ramada”.