Salata se uspješno gaji tokom jeseni i zime u različitim oblicima zaštićenog prostora, kad drugog svježeg povrća na našim pijacama ima izuzetno malo. Upravo zbog toga, salata je vodeća povrtarska vrsta, jer ima male biološke zahtjeve prema uslovima uspjevanja, naglašava Branka Nikolić, stručni saradnik za ratarstvo i povrtarstvo savjetodavne službe za biljnu proizvodnju.
Zelena salata niče brzo, za tri do šest dana pri optimalnoj temperaturi od 12 do 15 stepeni Celzijusovih. Nakon nicanja dnevnu temperaturu treba održavati na 8 do 12 stepeni, a noćnu na 6 do 10. Poslije rasađivanja na stalno mjesto, temperatura u objektu treba da je od 12 do 15 stepeni, jer omogućava formiranje čvrste glavice.
Salata je kultura koja zahtjeva dobru osvjetljenost, jer bez dovoljno svjetlosti produžava se vegetacija i formira se rastresita glavica. Kritičan period u jesenjoj proizvodnji salate je početak do polovina decembra, kad je njen rast usporen.Tad je poženjno dogrijavanje zaštićenog prostora, ali samo u danima kad je temperatura u objektu 5 do 8 spepeni, jer na 5 stepeni salata zaustavnja rast. Dogrijavanje se preporučuje iz razloga da glavice pri ovakvim uslovima ne bi ostale sitne i tako izgubile na tržišnoj vrijednosti. Salata inače jako dobro podnosi niske temperature, mlade binjke 1 do 2 stepena, pa i kratkotrajne mrazeve i do -8. Danas postoje selekcionisane sorte za gajenje u jesenje-zimskom periodu koje su prilagođene uslovima kratkog dana i manjoj osvjetnjenosti, navodi agronom Branka Nikolić.
Za uspješan rast i razviće neophodna je dovonjna količina svjetlosti, optimalna temperatura i kvalitetna ishrana usjeva za intenzivniji proces proizvodnje i dobijanje ranijeg, a kvalitetnog usjeva. Zbog osjetljivosti salate na intenzitet osvjetljenja, posebno za vrijeme oblačnih dana, potrebno je održavati čistim foliju, a isto tako treba pratiti providnost folije. Danas se u našim poljoprivrednim apotekama mogu kupiti izuzetno kvalitetne folije sa aditivima protiv kapanja (antifog i antidrop), UV stabilne i fotoselektivne (propusne) folije različite debljine. Mogu se naći bijelo-crne malč folije. Sjetva sjemena se najčešće obavlja u kontejnerima sa 84, 104 ili 160 otvora, a preporučuje se gotov, sterilizovan supstrat, bez korova i patogena, kontrolisane ph vrijednosti koji je ujedno obogaćen sa mikro i makroelementima koji su potrebni za proizvodnju rasada. Od sjetve do rasađivanja prođe od 20 dana (ako je sjetva krajem avgusta ili početkom septembra), pa i do 40 dana (ako je sjetva krajem oktobra). Salata se sadi u jesen na rastojanju 20x25 cm, zimi 20-25cmx20cm, a u pronjeće i njeto 30x20. Za svaki termin najpovonija je sukcesivna sjetva - sjetva i sadnja u razmacima od 7 do 20 dana., navodi ona.
Dva do tri dana prije sadnje zemljište se dobro zalije. Poslije sadnje 5 do 7 dana zalivanje je umjereno kako bi se stimulisao razvoj korjena, a zatim obilno, ali rjeđe. Po sunčanom danu zaliva se ujutro, ali tako da se biljke ne vlaže, jer bi došlo do razvoja gljivičnih obonjenja. Primjena visokokvalitetnih, vodorastvornjivih đubriva omogućuje preciznu ishranu usjeva salate i postizanje izuzetnih prinosa visokog kvaliteta, kao i ranije pristizanje.
Salata pristiže za berbu za 60 do 80 dana, zavisno od klimatskih uslova u godini.
S.Ć.